Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Skorašnje poruke

Stranice: 1 ... 8 9 [10]
91
Australijski istraživači rešili su zagonetku koja je intrigirala naučnike više od 100 godina. Otkrili su da je staklo otkriveno u nakitu egipatskog faraona Tutankamona oblikovano meteorskim uticajem pre nekih 29 miliona godina.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Rezultati studije objavljeni su u časopisu „Geologija“. Arheolozi se bave poreklom stakla još od 1922. godine.

Doktor Aron Kavosi iz Centra za svemirske i planetarne nauke „Kurtin“ istraživao je sićušne čestice mineralnog cirkona, otkrivene u žutom staklu. Analiza je pokazala da su u tim česticama prisutni tragovi retkog minerala redit, koji može da nastane samo prilikom meteorskog uticaja na površinu Zemlje.

„Ovo je večna tema razgovora, da li je staklo nastalo tokom meteorskog udara ili tokom vazdušne eksplozije“, rekao je Kavosi.

Ta dva procesa mogu dovesti do topljenja.

„Međutim, samo udar meteora stvara udarne talase koji formiraju minerale visokog pritiska. Otkriće reditovih tragova dokazuje da je staklo nastalo kao rezultat meteorskog udara“, kazao je naučnik.

(webtribune.rs)
92
Zanimljiva arheološka otkrića / ANTIČKA ISKOPINA U RIMU: Pronađena glava Dionisa
« Poslednja poruka Max poslato 25.05.2019. 21:53 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Italijanski arheolozi su u blizini rimskog Koloseuma pronašli drevnu mermernu glavu, za koju veruju da predstavlja boga Dionisa.

Tokom jučerašnjih iskopavanja na Rimskom forumu, pronađena je neuobičajeno dobro očuvana bela mermerna glava, za koju se prvobitno verovalo da, zbog izrazitih ženskih crta i bujne kose, predstavlja neku boginju. Na kraju je utvrđeno da je, ipak, najverovatnije reč o Dionisu.

Ovu informaciju podelio je na svom fejsbuk profilu i zamenik gradonačelnika Rima Luka Bergamo, zahvalivši se arheolozima na iskopinama.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Direktor rimskih arheoloških muzeja Klaudio Parisi Preziće, ističe da je ova arheološka iskopina neprocenjivo važana za svetsku kulturnu baštinu.

“Zahvaljujući vrpci oko glave, koja je ukrašena tipičnim dionizijskim cvetom, korenom i bršljanom verujemo da je u pitanju Dionis. Ova glava datira iz vremena od između prvog veka pre nove ere, do petog veka naše ere i neverovatno dobro je očuvana. Šupljine u očima bile su napunjene staklom ili dragim kamenjem, koje datira iz prvih vekova carstva”, rekao je Preziće za italijansku novinsku agenciju ANSA.



Iskopana u ulici Via Alesandrina, koja je ranije već bila zatvorena zbog arheoloških istraživanja, glava je bila uzidana u kasno-srednjovekovni zid, a stručnjaci su uvereni da je korišćena kao građevinski materijal, kao što se često dešavalo u srednjem veku.

Gradsko veće Rima saopštilo je da je ova glava nešto malo veća od stvarne ljudske.

(ekspres.net)
93
Minelab / Odg: Anketa za PI detektore
« Poslednja poruka AnastasijaMladenovic poslato 10.04.2019. 21:59 »
Minelab GPX - 5000
94
Prijatelju, o ovome treba da procitas puno toga iz puno oblasti pa onda da pricamo... Nije mi namera da te uvredim, jednostavno je tako.
95
VLF, IB, CCO detektori / Golden mask +1 spider
« Poslednja poruka Petrovic Milutin poslato 14.03.2019. 15:59 »
Cao...  da li neko poseduje ovaj aparat , treba mi mala pomoc oko podešavanja...
96
Zanimljivosti / Izuzetna retkost: U Danskoj otkriven vredan pečat iz 14. veka
« Poslednja poruka Miloš21 poslato 06.03.2019. 22:25 »
Pečat iz 14. veka, koji je nađen u Danskoj izuzetno je značajna retkost, te mu je stručni dvomesečnik "Arheologija" za mart/april posvetio celu stranu.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Prava retkost su arheološki artefakti koji se mogu povezati sa nekom konkretnom osobom, a pogotovo ako je u pitanju žena, što je slučaj sa pečatom za pečaćenje dokumenata i pisama koji je nedavno pronađen u Danskoj.

Naime, pečat nosi ime Elisabet Bugersdater, žene iz visokog plemstva koja je bila veoma dobro poznata u Danskoj.

Njeno ime je ispisano drevnim danskim pismom oko središta pečata, a u samom su središtu njeni inicijali.

Elizabetin otac je bio ser Nils Buge od Hald i važio je za jednog od najbogatijih ljudi Jitlanda. Ona je bila udata za veoma uticajnog nemačkog plemića Godskalka Skarpenberg. Otac je predvodio pobunu protiv danskog kralja Valdemara IV Aterdaga (1340-1375), ali je bio uhvaćen i pogubljen 1358. Stolećima je Buge slavljen kao nacionalni junak u pesmama.

Elizabeta je bila izuzetna žena koja je bila član Tinga, danskog srednjevekovnog parlamenta u kome je držala govore. Zanimljivo je, kako tvrdi kustoskinja u Nacionalnom muzeju Danske, da je Eilizabeta izabrala da joj prezime bude Bugesdater (Bugeova ćerka), iako je praksa bila da se nazove "Nilsdater", ali je svojim prezimenom htela da naglasi iz koje porodice potiče.

Poznato je da je prodavala i kupovala neka imanja i za to joj je bio potreban lični pečat. Lični pečati su bili veoma važni i obično su "sahranjivani" sa njihovim vlasnicma da neko ne bi došao do njih i falsifikovao dokumente.

(ationalgeographic.rs)
97
U Kini, arheolozi su otkrili bronzanu posudu staru dve hiljade godina u kojoj se nalazi žuta tečnost, za koju su nekada ljudi verovali da je “eliksir mladosti”.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Budući da je pronađena u grobnici, kraj mrtvog čoveka, očigledno je da i ovaj eliksir i nije bio baš efikasan. Šalu na stranu, misteriozna posuda pronađena je u centralnoj Kini, na arheološkom nalazištu kraj Luojanga. Pred ove posude, prepune žute tečnosti, otkriveni su i oslikani, glineni sudovi, bronzani artefakti kao i lampa.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Sama tečnost, oko 3,5 litara koliko je pronađeno, sastoji se od kalcijum nitrata (šalitre) i kalijum aluminijum sulfata (tzv. aluma). Po svemu sudeći, prema spisima pronađenim na ovom nalazištu, upravo ova mešavina smatrana je eliksirom mladosti i koristila se kao lek u Kini.

Bez sumnje ne treba spominjati da su ovi sastojci toksični i da neće učiniti osobu besmrtnom niti večno mladom i zdravom.

Kineski vladari su bili opsednuti pričom o eliksiru mladosti, pa se neretko dešavalo da su umirali od posledica trovanja živom, usled traženja recepta za besmrtnost.


(edukacija.rs)
98
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Meksički arheolozi iz Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju objavili su danas da su pronašli pećinu u svetilištu Maja Čičen Ici, u kojoj su otkrili oko 200 keramičkih posuda u skoro netaknutom stanju.

Kako su naveli, posude datiraju iz perioda oko 1 000. godine i sadrže dijelove kostiju i spaljene materijale, koji su dati na analizu, prenosi AP.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Arheolog Giljermo de Anda rekao je da je istraživanje pećine počelo prošle godine, nakon što su im lokalni stanovnici rekli za nju, a ispostavilo se i da su oni za nju znali već 50 godinaj ali su o tome ćutali, najvjerovatnije da bi je zaštitili.

Oko 155 keramičkih posuda i gorionika imali su sliku boga kiše Tlaloka, koji je poštovan u centralnom Meksiku

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Navodi se da su Maje imale svog boga kiše Čaka, kao i da su vjerovatno prihvatili boga Tlaloka prije hispanskih naroda. De Anda je istakao da su drevne Maje morale da puze kroz izuzetno uzanu pećinu kako bi položili prinose u višim odajama pećine, kao i da su te ponude vjerovatno bile prinošene bogu da izazove kišu.

Da bi ušli u pećinu istraživači su morali da puze, budući da je ulaz visok svega 40 centimetara.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Pećina, nazvana Balamku nalazi se oko 2,75 kilometara istočno od glavne piramide Kukulkan, poznate i kao El Kastiljo (Dvorac). Prema riječima De Ande, on i njegov tim istražuju Čičen Icu kako bi utvrdili rute i mjesta podzemnog sistema za vodu, jer se smatra da se ispod hramova i piramida nalaze brojna neotkrivena jezerca.

(B92)
99
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Ovo otkriće će naterati istoričare da prepravljaju knjige, jer je reč o gradu bronzanog ili bakarnog doba, koji je izgubljena karika između Lepenskog vira, Vinče i kasnijih civilizacija.
Arheolozi sa Viminacijuma iskopali su u sredu na lokalitetu “pod Klepečkom” figurinu ženskog božanstva staru oko 4.000 godina. Reč je o bliznakinji idola koji se nalazi u svim svetskim istorijama umetnosti.

Pronalazak je izazvao ushićenje naučnika, jer je od “Kličevačkog idola” – prve figure boginje misteriozne kulture iz srpskog Podunavlja, ostala samo fotografija.

Slavna figurina, koja je pronađena 1881. u selu Kličevcu i izazvala svetsku senzaciju, nestala je u austrijskom bombardovanju beogradskog Narodnog muzeja u Prvom svetskom ratu.

– Pronalazak gotovo identičnog idola je pravo uskrsnuće boginje koja je između ostalog i simbol grada Požarevca – zadovoljno kaže arheolog Ilija Danković iz Arheološkog instituta SANU.

On je sa kolegama Sašom Redžićem i Mladenom Jovičićem otkrio ostavu sa 25 figura i posuda kraj grobnice iz drugog milenijuma pre naše ere.

– Kličevački idol je bio senzacija i smatralo se da je jedinstven, pa je njegov nestanak smatran nenadoknadivim gubitkom. Sad se desilo čudo, jer ne samo da smo našli gotovo identičan Klepečki idol, već i pravu riznicu misterioznog naselja.

Keramičke posude i idoli nađeni na lokalitetu Klepečka izrađeni su od crne keramike bogato ukrašene belom glinom, kakva se javlja tek 1.000 godina kasnije na jonskim ostrvima.

– Reč je o veoma razvijenoj kulturi koja je imala i umetnike i tehnologe koji su umeli da izvedu posude tankih zidova ali velike čvrstoće.

Boja se nije promenila ni posle četiri milenijuma, što znači da su poznavali i tajne pigmenata. Pozvali smo u pomoć vrhunske stručnjake raznih specijalnosti, da zajedno odgonetnemo kakva je to kultura bila.

Direktor arheološkog parka Viminacijum, prof dr Miomir Korać, dodaje da ravnica između brda Nosak, gde je letos otkriveno groblje mamuta, i ostataka rimske prestonice Gornje Mezije krije još jedan grad iz drugog milenijuma pre naše ere.

– Kopali smo kanal da isušimo jezero koje je napravila kiša na nalazištu i otkrili da je 2.000 godina pre nove ere ovde bilo naselje koje se prostiralo hektarima – kaže prof dr Korać.

– Ovo otkriće će naterati istoričare da prepravljaju knjige, jer je reč o gradu bronzanog ili bakarnog doba, koji je izgubljena karika između Lepenskog vira, Vinče i kasnijih civilizacija.

Arheolozi naglašavaju da je grob sa drevnim figurama idola otkriven na istom posvećenom tlu gde su sahranjivani Kelti, Rimljani i Srbi sve do 19. veka.

– Ovo je dokaz naše teze o kontinuitetu života na ovom prostoru, od preistorije do danas – kaže Korać. – Ovo je prostor na kome život neprestano buja, samo se civilizacije prelivaju i transformišu iz jedne u drugu, ali čuvaju dobar genetski kod.Kličevački idol.

Kličevački idol predstavlja figuru paganskog božanstva iz bronzanog doba, izrađenu od crne gline, pronađenu u selu Kličevac 1881. godine. Predstavlja žensku figuru, najverovatnije boginju plodnosti. Izrađena je od ilovače, visine 34 cm i širine 17 cm.

Figura pripada Dubovačko-žutobrdskoj kulturnoj grupi, koja obuhvata period od 1500.–1000. p. n. e. i to, najverovatnije, drugoj polovini navedenog razdoblja.

Pronađen je u grobu, pored urne sa pepelom pokojnika, zajedno sa ostalim darovima za pokojnika po tadašnjim običajima.

Slični primerci, su kasnije nađeni u okolini Vršca i u Banatskom podunavlju.

Originalni primerak je uništen tokom austrijskog bombardovanja Beograda u vreme Prvog svetsog rata, kada je razorena zgrada Narodnog muzeja u Beogradu u kojoj je bio čuvan. Simbol kličevačkog idola nalazi se na grbu grada Požarevca.

(Večernje Novosti, Vikipedija)

100
Fosili / Oči ovogi pauka I DALJE SVETLE, iako je uginuo pre 110 miliona godina
« Poslednja poruka Miloš21 poslato 22.02.2019. 12:49 »
U Koreji su otkriveni fosilizovani ostaci nekoliko pauka starih 110 miliona godina, a na veliko oduševljenje naučnika, njihove oči i dalje reflektuju svetlost.

Insekti i arahnidi (paukoliki zglavkari), koji su mnogo krhkiji od morskih ljuskara, retko ostanu sačuvani u kamenu, pa je to dovoljan razlog za zadovoljstvo naučnika. Oči, koje i dalje svetle zahvaljujući jedinstvenoj strukturi i obliku, samo su još jedan razlog više.

Specifična struktura očiju, tzv. tapetum, omogućava životinjana da love u mraku.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


- Ovo je prvi put da smo kod fosila otkrili tapetum, koji u ovom slučaju ima oblik kanadskog kanua - navodi u saopštenju Pol Selden, direktor Paleontološkog instituta pri Institutu za biodiverzitet i Prirodnjačkom muzeju Univerziteta Kanzas.

Istu strukturu oka danas imaju vučji pauci (Lycosidae), dodao je Selden.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


 dalje je misterija kako su pauci ostali sačuvani. Njihova okamenjena tela nađena su u sloju stene u kojoj su se nalazili ostaci riba i drugih morskih životinja, ali pauci ne žive u vodi.

- Mora da se dogodilo nešto izuzetno i da su zbog toga završili u moru - navodi Selden.

- Bilo bi normalno da plutaju, ali ovi su potonuli i to ih je sačuvalo od raspadanja.

(Blic)
Stranice: 1 ... 8 9 [10]