Međutim, tajna stara pola milenijuma je konačno otkrivena i omogućava nam novi uvid u prošlost Inka.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Čuvena "Devojka" patila je od bakterijske infekcije kada je umrla, a mogućnost da se "dijagnostifikuje" bolest naučnicima omogućava novi uvid u bolesti iz prošlosti. Otkriće može pomoći da se odbranimo od novih oboljenja - ili povratka bolesti iz prošlosti.

Ona je za života patila od bolesti sličnoj tuberkulozi kada je bila žrtvovana u argentinskom vulkanu Ljuljailjako, visokom 6.723 metara. Otkriće - izvedeno pomoću nove tehnike uzimanja brisa iz usana i njegovog poređenja s brisovima trenutno obolelih - predstavlja prvo "dijagnostikovanje" bolesti u tako starom telu.

"Detekcija patogena u drevnom tkivu nije nikakva novina, ali do sada je bilo nemoguće reći da li je infektivni agens bio latentan ili aktivan", navodi Kortalsova. "Naša tehnika otvara nova vrata za rešavanje nekih od najvećih istorijskih misterija, poput razloga zbog kojih je grip iz 1918. godine bio razarajući. To će nam, takođe, omogućiti da razumemo buduće velike pretnje, poput pojave novih zaraza ili ponovno javljanje infektivnih bolesti."

Analiza je bila moguća zbog neverovatne očuvanosti mumije, koja je toliko očuvana da još uvek postoje vaši u njenoj kosi. Tim je uzeo bris iz usta dve andske mumije Inka, sahranjene na visini od 6.000 metara i prvobitno otkrivenim 1999. godine, i uporedio proteine koje su otkrili s velikom bazom ljudskog genoma.

Utvrđeno je da je profil proteina iz mumije petnaestogodišnje "Devojke", sličan onom kakav postoji kod pacijenata koji imaju hroničnu respiratornu infekciju, a analiza DNK je pokazala prisustvo verovatno patogene bakterije iz roda Mycobacterium, odgovorne za infekcije gornjeg respiratornog trakta i tuberkulozu.

Pored toga, rendgenski snimci pluća "Devojke" pokazuju znake plućne infekcije u vreme smrti.

"Doktori su bili zapanjeni jer mumije ne izgledaju kao da su stare 500 godina, već kao da su umrle tek pre par nedelja", rekao je američki arheolog i član ekspedicije Johan Reinard i dodao: "Prošla me je jeza prvi put kada sam video njene ruke, jer su bile kao kod osoba koje su žive".

Veruje se da su određena deca među Inkama birana zbog svoje lepote kako bi bila žrtvovane u ceremoniji zvanoj "kapakoča".

"Inke to nisu radile tako često. Žrtve su bile deca jer su smatrana najčistijima", navodi Reinard. Deca nisu žrtvovana da bi se nahranili ili zadovoljili bogovi, već "da bi prešla u domen bogova i živela u raju sa njima. To se smatralo velikom čašću i prelaskom u bolji život, odakle je očekivano da ostanu u kontaktu sa zajednicom preko šamana (svetih ljudi)".

Inke su verovale da penjanjem na snežne visine planina mogu biti bliže nebesima i komunicirati bolje sa bogovima.

Detektovanje bolesti u drevnim ostacima je često puno poteškoća, naročito zbog kontaminacije. Tehnike zasnovane na DNK mikroba mogu lako biti zamaskirane prirodnom kontaminacijom i mogu samo potvrditi da je patogen prisutan, ne i da je osoba bila zaražena. Međutim, naučnici koji su vodili istraživanje, predvođeni Andželikom Kortals s Koledža "Džon Džej"  za krivično pravo, Gradskog univerziteta u Njujorku, otkrili su način kako da zaobiđu ovaj problem.

Oni su koristili proteomiku, fokusirajući se na protein, a ne na ostatke DNK, kako bi napravili profil odgovora imunog sistema od degradiranih uzoraka uzetih iz 500 godina starih mumija. Proteomika, DNK i rendgenski zraci s drugih mumija pronađenih sa "Devojkom" nisu pokazivali znake respiratorne infekcije.

"Naša studija je prva ovog tipa pošto smo umesto patogena, koji su čuveni po tome što ih je veoma teško uzorkovati, tražili profile proteina imunog sistema "pacijenta", koji mogu preciznije da nam kažu da su zaista bili zaraženi u vreme smrti." ili "Naše istraživanje otvara vrata za rešavanje mnogih istorijskih i trenutnih biomedicinskih i forenzičkih misterija, od shvatanja zašto je kuga iz 1918. godine bila tako smrtonosna, do otkrića toga koji patogen je odgovoran za smrt u slučajevima višestrukih infekcija", zaključuje Kortalsova.

(nationalgeographic)