Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: Bitka kod Sfakterije - 425. pre n.e.  (Pročitano 6272 puta)

Van mreže Konstantin

  • Opšti urednik
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1532
  • Ugled: +137/-1
  • Pol: Muškarac
Bitka kod Sfakterije - 425. pre n.e.
« poslato: 01.08.2013. 11:34 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Bitka kod Sfakterije

Bitka kod Sfakterije odigrala se tokom Peloponeskog rata 425. pre Hrista između Atine i Sparte. Bitka kod Sfakterije bila je faktički drugi deo bitke kod Pilosa, a završila je atinskom pobedom. Nakon bitke kod Pilosa 420 spartanskih hoplita bilo je odsečeno 72 dana na ostrvu Sfakteriji. Nakon neuspešnih pregovora Atinjani su pod zapovedništvom Kleona i Demostena osvojili Sfakteriju i zarobili spartanske hoplite. Zarobljavanje oko 300 Spartanaca na Sfakteriji promenilo je balans u ratu. Atina je sada mogla da preti Sparti da će pobiti zarobljenike, ako Sparta ponovo napadne Atiku. Sparta je zbog toga prestala sa redovnim napadima na Atiku, a Atina je nastavila rat sa većim prestižom i samouverenošću.

Atinjani su se utvrdili na Pilosu na Peloponezu, pa su predstavljali opasnost za Spartu, jer su svojom blizinom podsticali pobunu helota, o kojima je Sparta zavisla. Uspešno su odbili sve spartanske pokušaje da osvoje utvrđenje. U bici kod Pilosa pedeset atinskih brodova pobedilo je spartansku flotu od 60 brodova. Pre pomorske bitke 420 spartanskih hoplita iskrcalo se na ostrvo Sfakterija. Posle pomorske bitke ostali su odsečeni i blokirani na ostrvu, koje nije imalo pitke vode. Ta nesreća šokirala je Spartu, a pošto nisu mogli da pomognu opsednutima na Sfakteriji odlučili su da pokušaju da pregovorima i primirjem sačuvaju živote svojih opsednutih hoplita.

Sporazum o primirju

Sparta je sa Atinjanima sklopila primirje sa sledećim odredbama:

   - Spartanci trebaju tokom primirja da predaju Atinjanima sve brodove na kojima su učestvovali u pomorskoj bici, ali i sve ratne brodove , koji su se nalazili u Lakoniji
   - Sparta ne sme da napada tvrđave ni na kopnu ni na moru
   - Atinjani dozvoljavaju Spartancima da pod nadzorom šalju svojim ljudima na Sfakteriji određeni deo pripremljene hrane
   - Atinjani će stražariti kraj Sfakterije, ali neće napadati peloponežansku vojsku ni na kopnu ni na moru
   - Atinjani će prevesti spartanske ambasadore u Atinu na pregovore o miru. Kad završe pregovori vratiti će ih u Pilos. Kad se vrate tada će Spartancima vratiti brodove
   - Ako bilo koja strana bude kršila odredbe sporazuma tada se smatra da je primirje prekršeno.

Sparta je predala oko 60 brodova i spartanski pregovarači su otputovali u Atinu.

Kleon blokira pregovore

Spartanski predstavnici su tražili da se sklopi mir između Atine i Sparte, samo da Atina omogući povratak Spartanaca sa Sfakterije. Ranije je Atina tražila mir, ali Sparta ne bi pristajala na mir. Atinjani su smatrali da pošto drže blokirane Spartance na Sfakteriji uvek mogu da sklope mir, pa su počeli da postavljaju preterane zahteve. U preteranim zahtevima Atinjane je najviše poticao Kleon. On je nagovorio Atinjane da traže da se vojska na Sfakteriji preda i da ih dopreme do Atine, a pored toga da Sparta Atini vrati nekoliko mesta. Spartanski predstavnici su se sa nakon dvadeset dana vratili neobavljena posla sa pregovora.

Nastavak blokade Sfakterije

Kad su se Spartanci vratili primirje je odmah prekinuto. Spartanci su prema odredbama sporazuma tražili da im se vrate brodovi. Atinjani im nisu hteli da vrate brodove, pod izgovorom da su Spartanci prekršili dogovor o primirju napadajući utvrđenje. Spartanci su protestvovali zbog nepravde i nastavili su rat. Atinjani su stražarili oko Sfakterije sa oko 70 brodova.

Spartancima na Sfakteriji se dostavlja hrana

Atinjani su očekivali da će se Spartanci lako predati zbog nedostatka hrane na Sfakteriji. Međutim Spartanci su javno obećali mnogo novca svakome ko doveze na Sfakteriju bilo kakvoga jela. Robovima, koji dostave hranu, obećali su slobodu. Atinjani nisu uspevali da drže ostrvo pod potpunom blokadom, a pogotovo noću. U Atini su saznali da se neprijatelju na ostrvu doprema hrana, pa su se prepali da Spartanci ne izdrže do zime. Atinska blokada Sfakterije je trajala jako dugo. Atinjani su imali malo hrane, a zimi bi bilo nemoguće da Atina snabdeva svoju vojsku, pogotovo jer u tom području nije bilo luka. Atinjani su počeli da se kaju jer nisu prihvatili mirovni sporazum sa Spartom. Poraslo je neraspoloženje prema Kleonu, koga su smatrali odgovornim za blokadu mirovnih pregovora.

Kleon je izabran za zapovednika pohoda

Kleon se branio tvrdeći da izviđači lažu o pravom stanju stvari. Međutim Atinjani su hteli da njega sa još jednim saputnikom pošalju kao izviđače da se sami uvere. Kleon je pokušao da to izvrda, pa je preporučio da se ne šalju izviđači, nego da pošalju vojsku sa brodovima. Osim toga Kleon je rekao da bi da je on zapovednik lako zauzeo Sfakteriju. Kleon je mislio da tako podbada Nikiju da je nesposoban kao zapovednik. Nikija je rekao da neka slobodno uzme vojsku koju hoće i neka proba sreću kao vojskovođa. Kleon je najpre mislio da se Nikija šali, ali kad je shvatio da to nije tako počeo je da uzmiče, ali prisilili su ga da preuzme zapovedništvo od Nikije. Kleon je izabran za zapovednika i onda je obećao da će zauzeti Sfakteriju za 20 dana.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Bitka kod Sfakterije

Bitka

Dok se sve to dešavalo u Atini Demosten je s druge strane planirao da se iskrca na Sfakteriji. Njegova vojska na Pilu više je ličila na one, koji su opsednuti, jer su se nalazili na uskom prostoru. Zbog toga su želeli da krenu u odlučan obračun. Jedan Spartanac je nepažnjom zapalio većinu šume na Sfakteriji, pa se teren mnogo bolje vidio. Taj požar je povećao Demostenovu odlučnost jer su Spartanci na Sfakteriji imali slabiju zaštitu. Kleon je zato odabrao Demostena za svoga pomoćnika. Kad je došao Kleon, poslao je poruku tražeći od Spartanaca na Sfakteriji da se predaju. Pošto su Spartanci odbili da se predaju, sledeće noći Atinjani su se iskrcali pre zore sa 800 hoplita na obe strane ostrva. Najpre su napali jednu stražu kojoj je bilo 30 hoplita. Stražari nisu znali za iskrcavanje, jer su mislili da atinski brodove plove po običaju čuvajući ostrvo. Te stražare su pobili iskoristivši iznenađenje. Kad je svitala zora iskrcala se i ostala atinska vojska, oko 800 strelaca, oko 800 lako naoružanih, mesenska pomoćna vojska i ostali. Po Demostenovom naređenju razdelili su se u skupine od po dve stotine i zauzeli su najviša mesta da bi odatle napadali strelama i kopljima sa svih strana. Kada su Atinjani pobili prvu stražu onda su na njih krenuli spartanski hopliti, ali atinske hoplite je podržavala lako naoružana vojska, koja je Spartance gađala sa svih strana. Spartance su gađali kopljima, strelama, kamenjem i mnoge su ranili. Kada su već mnogi bili ranjeni povukli su se do malog utvrđenja. Najveći deo dana Spartanci su odolevali iza utvrđenja. Pošto se bitka dugo odvijala mesenski vojskovođa je rekao Kleonu i Demostenu da se uzalud trude. Tražio je od njih strelaca i lako naoružane vojske da bi zaobišao utvrđenje i one u utvrđenju doveo u bezizlazan položaj. Prošao je teško pristupačnim putem, gde Spartanci nisu stražarili, jer su se pouzdavali da je mesto sigurno i nepristupačno. Pojavio se na uzvisini iznad utvrđenja i time je dao do znanja Spartancima da su u bezizlaznom položaju, jer su se našli izloženi udaru strela sa dve strane. Kleon i Demosten su prekinuli bitku, da bi dali vremena Spartancima da se živi predaju. Spartanci su se predali. Od 420 hoplita preživelo je njih 292.