Plemena
Manuša je pleme koje živi u Francuskoj.
Drugo veliko pleme predstavljaju Kalderaši. To je jedno od najrasprostranjenijih plemena, čiji se pripadnicu uglavnom bave proizvodnjom kotlova. Po tome su i dobili naziv — rumunski: câldáre (kotao), odnosno câldârár (kotlar).
Treće veliko pleme predstavljaju Lovari. U narodu su poznati i kao „ruski Cigani“, dok oni sami sebe nazivaju Mordvinima, što je, u stvari, ime jednog finskog naroda nastanjenog oko srednjeg toka reke Volge. Njihov dijalekt je karakterističan po tome što sadrži veliki broj reči iz mađarskog i rumunskog jezika. Inače, u Indiji Lohari su trgovci metalnim predmetima i robom. Po tome je, najverovatnije, i ovo pleme dobilo ime (romane love — novac).
Tamara ima najviše u Srbiji. Za razliku od ostalih, oni su zaboravili svoj maternji jezik. U prošlosti su se bavili isključivo kovačkim zanatom. Inače, sam etnikom je indijskog porekla i označava čoveka koji obrađuje metal.
Gomani su nastanjeni u Slavoniji i Sremu. I ovaj naziv, po svemu sudeći, indijskog je porekla. Naime, u Indiji se Gomini javlja kao ime, dok je „Gomati“ naziv za „Kravlju reku“, na čijoj je obali, po predanju prebivao isposnik Kandu. Pored ovih, postoje i takozvane Arlije, Lejaši, Gabelji, itd.
Naziv „Rom“
Poreklo reči „rom“ još nije razjašnjeno. Paspati, istaknuti romolog, pretpostavlja da ova reč potiče od Râma, što predstavlja inkarnaciju boga Višne, dok su po mišljenju Kohanovskog, Romi potomci Rame.
„Roma“ kao koren reči u sanskritu nalazi se u složenicama koje znače kosu, dlakavost, maljavost i tome slično. Prema tome, ovaj koren se ne bi mogao dovesti u vezu sa samim nazivom. Drugu reč Râma, koja se pominje u Brahmavaivarta Purana (glava 110) i znači: „ono što ispunjava i deluje na sve“, dakle, ima religiozno-filozofsko značenje, takođe je, teško povezati sa nazivom Rom. Na tu vezu najviše asocira „Ramtâ Râm“, što na pandžabi jeziku označava onog koji neprestano luta. (Na sanskritu ovo značenje ima glagol virâma).
Prema tome je, kako se smatra, i Rama dobio ime, jer je bio predodređen da bude prognan i u šumi provede 14 godina.
Rom znači čovek, a to značenje ima i reč „manuš“. Osnova ove reči je „man“, što na sanskritu znači „kretanje duha, mišljenje“. Taj koren je sadržan i u rečima za čoveka u germanskim jezicima, a isto je korena i engleska reč „mind“ (duh) i nemački glagol „meinen“ (misliti. Neki autori na osnovu toga izvlače zaključak da je u korenu ove reči sadržana ideja o čoveku kao misaonom biću.
Stradanja
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Stefanija Holomen, jedna od stradalih u Aušvicu
Romi svoju sreću upoređuju sa pajom srećom. Verovatno s razlogom, jer, možda, nijedan narod nije živeo u tako surovim okolnostima kao oni, niti doživeo tolike progone, žrtve i poniženja. Dovoljno je setiti se koliko su ispaštali za vreme Drugog svetskog rata. Samo u fašističkim krematorijumima ugušeno je oko 400 hiljada pripadnika ovog naroda. Austrijski publicist Volf Maurer navodi da je jednoga dana u šumskom logoru Kulmhof pobijeno hiljadu ljudi, žena i dece, a samo nekoliko dana posle zvaničnog završetka rata, straža je pobila dve hiljade pripadnika ovog naroda koji su se nalazili u logoru Bergen-Belzen.
Sličnu sudbinu su doživeli i Romi u Jugoslaviji. Samo od marta do septembra 1943. godine na gradini je stradalo 40 hiljada, a smatra se da je toliko, ako ne i više platilo glavom i u Jasenovcu.
Streljani su i mnogi romi u Beogradu, Kragujevcu, kraljevu, Leskovcu, kao i u mnogim drugim mestima širom zemlje.
(„Politikin“ dodatak od 11. septemba 1977.)