Forum Arheo amatera Srbije
Zanimljivosti => Zanimljivosti => Temu započeo: Konstantin 08.01.2014. 13:22
-
Kako izgleda šetnja kroz beogradsku antiku: Istraživanje je započeto 1883. godine, kada su postavljani temelji spomenika Knezu Mihailu
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
(http://www.Slikomat.com/slika/5612799.htm)
ŠETNJA centralnim delovima Beograda istovremeno je i hod po višemilenijumskoj istoriji. Kada danas stojite na kraju Knez Mihailove ulice, ili, na primer, na Trgu republike, nalazite se na mestima gde su živeli Rimljani pre 2.000 godina.
Upravo tada, u prvom veku nove ere, na vrhu grebena iznad ušća Save u Dunav smestila se rimska Četvrta legija Flavija, sagradivši vojno utvrđenje - Kastrum. Kako nam je objasnio dr Stefan Pop-Lazić, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu, ova rimska jedinica kao zaštitni znak imala je lava, koji je uskoro postao i simbol Singidunuma.
- To je bio vojni logor sa izuzetnim strateškim položajem - kaže Stefan Pop-Lazić. - Glavni put od Sirmijuma (današnje Sremske Mitrovice) ka drugim delovima carstva vodio je ovuda. Tu je bio prelaz između ondašnjih provincija Donje Panonije i Gornje Mezije. Pretpostavka je da je postojao drveni ili pontonski most negde između današnjeg špica Ade Ciganlije i Brankovog mosta.
Posada Kastruma
Rimsko vojno utvrđenje - Kastrum, imalo je kapiju gde se sada završava Knez Mihailova ulica, a deo temelja te kapije i danas se nalazi u Rimskoj dvorani Biblioteke grada. Prema procenama našeg sagovornika, mogla je da bude monumentalna, široka oko 30 metara, a mogla je da doseže i do visine od 20 metara.
- Kastrum se prostirao na 24 hektara na centralnom delu današnjeg parka i Beogradske tvrđave - objašnjava dr Pop-Lazić. - Celokupna posada mogla je da ima od pet i po do šest hiljada ljudi. Oni su bili dobro organizovani. Singidunum je za današnje stručnjake veliki mozaik, a u proteklih vek i po, od 1883. godine mi sklapamo samo njegove pojedinačne sličice i određene tačke. Te godine je Mihajlo Valtrović pronašao grobne bunare prilikom gradnje spomenika knezu Mihailu, na Trgu republike. To je bio autentičan način sahranjivanja u Singidunumu, a grobna mesta su bila tačno ispod današnjeg monumenta.
Gradsko naselje tog doba nalazilo se od današnje Ulice kralja Petra do Narodnog muzeja, sa jedne strane, odnosno od Gospodar Jovanove do Kosančićevog venca i Brankovog mosta, sa druge.
- Rimska groblja prostirala su se na području Makedonske, Kondine, Kosovske, i Ulice majke Jevrosime, pa dalje uz Bulevar kralja Aleksandra - dodaje Pop-Lazić. - Na rimske grobove nailazili smo i prilikom kopanja podzemne garaže ispred Starog dvora.
Arheolozi ne mogu da tvrde gde se nalazio forum, centralni gradski trg. Postoji mišljenje da je bio na mestu zgrade Narodne banke, jer je, prilikom njene gradnje tu pronađeno nekoliko žrtvenika.
- Bili su posvećeni Jupiteru, Junoni i Minervi, pa su pretpostavili da je na ovom mestu bio hram, a samim tim i forum. To je moguće, ali nije do kraja naučno potvrđeno.
Dve ulice Singidunuma prostirale su se od ulaza u Kastrum, ka današnjem Trgu republike. Tako je jedna išla od početka Knez Mihailove, odnosno današnje Biblioteke grada ukoso, ka Uzun Mirkovoj i kod Etnografskog muzeja se spajala sa Vasinom, da bi završila kod početka Dositejeve ulice.
- Na trasi te ulice imamo nalaze na raskršću sa Zmaj Jovinom, kod današnje pošte, kao i u Dositejevoj kod broja 1. Druga ulica, koja polazi sa istog mesta, ispred Biblioteke, prvih 30 metara prati pravac prostiranja današnje Knez Mihailove, ali nam se kasnije gubi njen trag.
Antički grad
Arheolozi pretpostavljaju da je Ulica kralja Petra sekla ove ulice pod pravim uglom, što je bilo rimsko stremljenje uvek kada bi to mogli da postignu, ali u ovoj ulici nisu pronađeni ostaci Singidunuma koji bi to do kraja i potvrdili.
U današnjem Beogradu je orijentacija brojnih važnih gradskih ulica očigledno u skladu sa nekadašnjim rimskim putanjama. Način na koji su postavljene mnoge današnje kuće u centralnim delovima grada, isti je kao što je to bilo pre dva milenijuma! Mnoge kuće u Singidunumu bile su orijentisane u pravcu severoistok-jugozapad. Stefan Pop-Lazić ističe dva razloga za to: jedan je što beogradski greben diktira takvu orijentaciju, a drugi je da su na taj način Rimljani izbegavali udare vetra, jer je košava i tada umela nemilosrdno da briše kroz grad.
- Civilno naselje su činile zgrade od čvrstog materijala, ali je bilo i onih, skromnijih, sazdanih od pletera i lepa, kakve smo sretali preko puta Etnografskog muzeja. Kuće su imale dvorišta, ulazne tremove, a prednja fasada je često bila otvorena prema ulici: tu su se nalazile zanatske radnje ili trgovine. Pretežno su to bile prizemne zgrade, a tek poneke imale su i sprat.
Stanovništvo Singidunuma su činili veterani, dakle isluženi vojnici koji su otišli u penziju, njihove porodice, trgovci i zanatlije. Iako postoje i drugačije procene, naš sagovornik pretpostavlja da je, ako se izuzme posada Kastruma, Singidunum imao između dve i četiri hiljade stanovnika.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
(http://www.Slikomat.com/slika/5612801.htm)
Živi i mrtvi
Arheolozi koji se trude da sačuvaju antička blaga u Beogradu uzeli su na sebe veoma težak zadatak. Danas imaju muke sa urbanistima i mnogim sugrađanima koji se plaše da im neko ne zaustavi otpočete radove ukoliko su naleteli na ostatke neke antičke građevine.
- Singidunum ima šta da nam pokaže. Rimska arhitektura nije uništena, ona postoji i dalje. Kalemegdanski park, dva metra ispod površine, ima očuvanu rimsku arhitekturu. U Studentskom parku je osamdesetih godina prošlog veka zatrpano ogromno nalazište zbog problema sa održavanjem. Dragocena rimska vila na Kosančićevom vencu čami neuređena. Čak i ispod glavnih ulica, poput Čika Ljubine očuvani su rimski zidovi i ulazi u rimske građevine sa freskama. Beograd tek treba da otkrije Singidunum ispod sebe, mi samo molimo urbaniste za malo razumevanja, kako bismo sačuvali stari Beograd.
Arheolozi nemaju nameru da ometaju započete radove na izgradnji novih zdanja. Naš sagovornik često citira akademika, profesora Vladislava Popovića koji je umeo da kaže: „Mrtvi ne treba da onemogućavaju život živima“.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
(http://www.Slikomat.com/slika/5612802.htm)
NAJSTARIJI NALAZ
NAJSTARIJI nalaz iz rimskih vremena u Beogradu arheolozi su locirali na Karaburmi, na mestu gde je nekada bilo keltsko groblje. Očigledno je da su predmeti unutar rimskog groba bili iz prvog veka nove ere, ali kako objašnjava naš sagovornik, prvi vek je za arheologe i dalje pun nedoumica.
PODNO GREJANJE
POJEDINE kuće u Singidunumu su bile opremljene sistemom grejanja, najboljim koje je imalo ondašnje superiorno carstvo. Kako objašnjava Stefan Pop-Lazić, to nije bilo samo takozvano podno grejanje, već je zagrejan vazduh strujao i unutar zidova kroz posebne, šuplje delove građevine, i na taj način je zagrevao celu prostoriju. Naš sagovornik se bavio različitim segmentima istorije starog Rima, ali ovo graditeljsko umeće smatra genijalnim.
JONIN SARKOFAG
PRVI ranohrišćanski spomenik u Srbiji je Jonin sarkofag, nastao još pre cara Konstantina i Milanskog edikta. Kako objašnjava dr Pop-Lazić, pretpostavka je da je ovaj spomenik nastao u Singidunumu oko 300. godine. - Takvih spomenika sigurno ima u Rimu i Italiji, ali je na Balkanu sasvim izuzetan i jedan je od najznačajnijih iz doba rimske vladavine u ovom delu Evrope.
Izvir: Novosti
Autor: Zoran Nikolić
-
Malo destinacija u svetu ima takovu riznicu. Mnogi bi to debelo unovčili, ali naš budžet je u deficitu paaa..."nam ne trebaju pare"