Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: SMRT MARKA AURELIJA  (Pročitano 23022 puta)

Van mreže Aleksandar

  • Administrator
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1049
  • Ugled: +122/-0
SMRT MARKA AURELIJA
« poslato: 07.06.2013. 01:50 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Rimski car - filozof Marko Aurelije umro je u Sirmijumu 180. godine od kuge, a ne kao što se u filmovima i dobrom delu literature navodi u Vindoboni (Beč). Takvo shvatanje je proizašlo iz činjenice da je u trenutku smrti vodio rat protiv Germana, ali Germansko pleme Markomani, koje se i pominje u tom ratu, naseljavalo je teritoriju današnje Backe.

Istočno od Sirmijuma, na potesu Crepovac, pronađena su dva rimska miljokaza, jedan iz 161. godine i drugi iz 198. godine, a oba obeležavaju rastojanje do Sirmijuma od tri rimske milje. Na prvom miljokazu pominju se imperatori Marko Aurelije i Lucije Ver. Na tom lokalitetu je bio stacioniran najveći deo rimske vojske koju je Marko Aurelije okupio za rat protiv Markomana, dok je sam car bio smešten u palati u Sirmijumu (peri ta basileia).

Podatak o boravku Marka Aurelija u gradu nalazi se u delu Filostrata, u opisu puta Heroda Atika ; Atik je zeleo da se opravda od neke optiužbe Atinjana i pronašao je cara u Sirmijumu. Filostrat je naveo da je grad služio kao polazna tačka i glavni štab u ratu protiv Germana. Spis koji je sastavio Filostrat je veoma značajan zato što je i najstariji pomen carske palate u Sirmijumu, ali to ne znači da ona i pre toga nije postojala, jer je i car Trajan zimu 100/101. godine proveo u gradu, zasigurno u palati. Pisac Herodijan, takođe, pominje da je car živeo u Sirmijumu, kao i da je u gradu neko vreme (170-174) boravila i carica Galerija Faustina sa ćerkom. U Sirmijumu je Marko Aurelije primio i vladara Jaziga, Bakadaspesa, koji je došao da moli za mir, ali ga je car odbio. Herodijan izričito navodi da je car Marko Aurelije umro u Sirmijumu od kuge 180. godine, gde je i spaljen, a pepeo mu je prenešen u Rim. Za Vindobonu nema ni jedan podatak, osim pronalaska Aurelijevih spisa, ali naki delovi njegovih filozofskih razmišljanja pronađena su i u drugim mestima. Iako istoričari napominju da je te spise ("samome sebi") Aurelije i pisao u Sirmijumu, filmski režiseri su neumoljivi. Na dušu im se stavlja i proglašavanje njegovog sina Komoda za zlikovca, iako je bio miljenik naroda i vladao čak 13 godina.