BitkaGaj Flaminije je nestrpljivo sledio Hanibala nastojeći da ga pretekne. Noć pre bitke logorovao je dosta blizu Trazimenskoga jezera.
Na dan bitke bila je velika magla, koja je pomogla Hanibalu da bolje prikrije zasedu. Rimska vojska kretala se severnom obalom jezera i ušla je u uzak prolaz, a da pre toga nisu poslali izviđače. Ispred sebe ispod jednoga brda ugledali su Hanibalovu tešku pešadiju, pa su krenuli dalje i tako su se našli u Hanibalovoj pripremljenoj zamci. Kada je rimska vojska ušla dovoljno duboko u prolaz tada je Hanibal dao signal za opšti napad sakrivenih jedinica. Toga trenutka skrivena kartaginjanska konjica i laka pešadija iznenada silaze sa okolnih brda, zatvaraju ulaz u dolinu i napadaju sa svih strana iznenađenu rimsku vojsku. Rimljani nisu imali vremena da se postave u borbene formacije, pa su postali laka meta za Kartaginjane.
Rimska vojska je za kratko vreme bila razbijena na tri dela. Najzapadniji deo, koji je bio najbliže ulazu u prolaz napadala je kartaginjanska konjica i naterala ih je u jezero. Druge dve grupe nisu imali kuda da pobegnu. Gaj Flaminije se nalazio u središtu i taj deo se dugo dobro držao i borio, ali Hanibalova galska pešadija sasekla ih je nakon tri sata teške borbe. Tom prilikom poginuo je i Gaj Flaminije.
Gubici Tokom tri sata teške bitke izginula je ili zarobljena gotovo cela rimska vojska od 30.000 vojnika. Preostali vojnici su se dovukli do šume i pokušali su da beže kroz šumu i brda. Oko 6.000 vojnika uspelo je da probije kartaginjanski front i da pobegne pod zaštitom magle, ali većina je uhvaćena sledećega dana. Zarobila ih je u jednom etrurskom selu konjica pod komandom Maharbala.
Ukupno je zarobljeno preko 15.000 rimskih vojnika. Prema Liviju poginulo je 15.000 rimskih vojnika. Hanibalova vojska imala je prema Polibiju oko 1.500 poginulih, većinom Gala. Prema Liviju bilo je oko 2.500 poginulih u Hanibalovoj vojsci.
Tragedija rimske konjiceGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteKonzul Gnej Servilije Gemin je u vreme bitke kod Trazimenskoga jezera bio kod Ariminija, a kada je čuo da se Hanibal nalazi u Etruriji nameravao je da se pridruži, ali pošto nije mogao da brzo dođe, poslao je napred propretora Gaja Cenetenija sa 4.000 konjanika. Hanibal je onda poslao Maharbala, koji je sa svojim strelcima i konjicom pola rimske konjice pobio, a ostatak je zarobio.
PoslediceBila je to druga velika pobeda Hanibala nad rimskom vojskom. U Rimu je zavladala velika panika. U Rimu su izabrali diktatora Fabija Maksima Kunktatora, koji je trebao da pripremi obranu Rima u slučaju da Hanibal krene na grad. Najpre se posvetio dizanju morala, pa je počeo da sprovodi verske procedure optužujući mrtvoga konzula Gaja Flaminija da je skrivio poraz kod Trazimenskoga jezera nepoštovanjem religije.
Pošto se smatralo da će Hanibal napasti Rim evakuisani su latinski gradovi bez bedema, a stanovništvo je preseljeno u utvrđene gradove. Srušeni su i neki mostovi da bi se Kartaginjanima otežao ulazak u Lacijum. Fabije Maksim je sprovodio Fabijevu strategiju izbegavanje odlučne bitke sa Hanibalom, ali koristeći svaku pogodnu priliku gde god bi se našao u prednosti. Na taj način iscrpljivao je Hanibalovu vojsku da bi Rim obnovio vojnu moć.
Nije jasno zašto Hanibal nije napao Rim odmah nakon bitke kod Trazimenskoga jezera, nego je otišao u Apuliju. Tokom 216. pre Hrista pustošio je Apulijom. Fabijeva strategija je nakon nekoga vremena postala nepopularna u Rimu, pa Senat nije Fabiju Maksimu obnovio diktatorska ovlaštenja, a tokom 216. pre Hrista odlučili su se na odlučnu bitku kod Kane, u kojoj je rimska vojska doživela katastrofalan poraz.