Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: Misterija ledenog doba  (Pročitano 37381 puta)

Van mreže Nikola560

  • Mlađi član
  • **
  • Poruke: 24
  • Ugled: +0/-0
Misterija ledenog doba
« poslato: 10.04.2015. 23:11 »
Više od 200 godina stručnjaci mnogih oblasti nauke daju veoma različite odgovore čak i na osnovna pitanja vezana za ovaj period istorije naše planete. Napredak nauke obezbedio je u poslednjih nekoliko decenija nove dokaze, ali su oni interpretirani na različite načine pa je umesto odgovora dobijeno još više pitanja. Tragovi ove zagonetke većinu istaživača su odveli u Sibir, gde su se odgovori na pitanja našli bukvalno pod njihovim nogama.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Mnogi misle da je Sibir jedan hladni zabačeni deo Rusije u kome vlada večna pustoš. Delimično su u pravu jer Sibir jeste hladan, ali ostatak tvrđenja je potpuno pogrešan.

Ne samo da nije zabačen, već zauzima teritoriju od 10 miliona kvadratnih kilometara što čini čak 58% celokupne teritorije Rusije! Kako u jednoj enciklopediji piše: "Ukoliko bi se Sibir izdvojio iz Rusije, bio bi najveća zemlja na svetu."

Ispitujući da li je pustoš koja tamo vlada večna, dolazimo i do srži misterije o kojoj je reč. Ne tako mali broj ljudi zna da pustoš koja danas postoji, ne boravi u tim krajevima previše dugo. Ostaci živog sveta koji se tu nekada nalazio su ogromni. Najbolji primer su takozvana groblja mamuta na kojima se ljudi bukvalno sapliću o mnogobrojne kosti zarobljene u tlu. Profesor Keith Eltringham sa Kembridž univerziteta procenjuje da su kljove bar 45000 sibirskih mamuta prodate u poslednjih 300 godina. Toliki broj prodatih kljova ukazuje na nekadašnju veoma veliku ukupnu populaciju mamuta. Najpoznatija je procena doktora Džozefa Diloua (Dr. Joseph Dillow) koji tvrdi da je moralo postojati oko pet miliona ovih velikih životinja.

Zašto bi mamuti uopšte želeli da žive u Sibiru? Sibirska vegetacija je toliko siromašna da omogućava preživljavanje samo nekolicini vrsta životinja koje su, za razliku od mamuta, prilagođene surovim klimatskim uslovima i oskudnoj vegetaciji. Morali su nešto da jedu i oni i druge životinje čiji su ostaci nađeni na istim mestima. Zanimljivo je da je preko 900km severno od arktičkog kruga, pored mamuta pronađeno još preko 60 vrsta životinja među kojima su sabljasti tigrovi, nosorozi, kamile, antilope i konji. Zar je moguće zamisliti ove životinje na beskrajnom snegu i ledu? Nađene su u zaleđenom tlu sa mnogobrojnim svežim biljem i ogromnim stablima voća. Jedan od primera je 30m visoko drvo šljive pronađeno zamrznuto sa zelenim lišćem i zrelim plodovima. Ironično je to što je jedina vegetacija koja na tom području danas raste, vrba visine 2,5cm.
Š ta nam o svemu ovome govori geologija? Ona nas uči da je do ledenog doba došlo veoma sporim promenama temperature i da su bile potrebne desetine hiljada godina da ono zaista nastupi. Ovaj pogled je tipičan za uniformističko tumačenje pojava koje je jedino dozvoljeno u modernoj nauci. Dokazi koji se uklapaju u teorije dugih postepenih promena se usvajaju dok se ostali zanemaruju jer ne mogu da uđu u okvire takvog pogleda na svet. Zar je moguće pronaći zaleđeno drvo sa zelenim lišćem i zrelim plodovima da se temperatura polako spuštala hiljadama godina? U ustima mamuta i ostalih životinja pronađeno je sveže tropsko bilje koje ne može da izdrži niske temperature. Poznati mamut Berezovka pronađen je očuvan skoro ceo, zaleđen u uspravnom položaju. Njegovo meso je tokom iskopavanja bilo dovoljno sveže da su psi kidisali na njega! Sveže meso životinje za koju se tvrdi da je izumrla pre 10000 godina! U utrobi mamuta kao i među njegovim zubima pronađene su cele nesažvakane mahune boba koje su još uvek sadržavale zrna. Ovaj najočuvaniji primerak, danas istaknut u muzeju u Sankt Petersburgu, nije jedini. Samo do 1960. godine, uprkos svim teškoćama rada u negostoljubivom okruženju, pronađeno je i pregledano trideset i devet sličnih primeraka.

Da biste mogli da zamislite koliko je truda potrebno da se pređe bilo kakva značajna razdaljina na teritoriji severnog Sibira, biće potrebno da vam predočim par činjenica. Reći da je Sibir prekriven snegom i ledom je blago zavaravajuće jer se dobija utisak da je prekriveno tlo nedaleko od zaleđene površine. Istina je u stvari da u mnogim oblastima tlo niko nikada nije ni video. Zabeleženi su slučajevi kada je kopano i do dubine od 1200m ali nisu dosegnute čvrste stene. Zamrznuto blato je otkrivano do dubina od čak 300m. U proleće kada temperatura počne da raste, otopi se ceo metar površinskog sloja stvarajući užasnu smešu mulja i kamenja. To je jedan od razloga zbog kojih se pretpostavlja da otkriveni ostaci čine manje od 1% onoga što se krije ispod površine.   
U susednoj Aljasci su takođe vršena brojna ispitivanja. Naftne komapnije su u oblasti Prudhoe Bay vršile iskopavanja do dubina od preko pola kilometra. Gde god su kopali nalazili su zaleđena stabla tropskog drveća, uglavnom palmi i ananasa, i ogromne količine sveže zaleđene tropske vegetacije. Cela tropska šuma nalazi se smrznuta nekoliko stotina metara ispod površine!

Da li je danas dozvoljeno dovesti u pitanje zvaničnu teoriju čija su tvrđenja pogrešna? Da li se sme uzeti u razmatranje mogućnost da se nekada dogodila svojevrsna katastrofa koja je prouzrokovala ovakve pojave? Ako mislite da jeste tako, varate se. Uniformistička nauka je jedina koja je dozvoljena da se propoveda u javnim obrazovnim ustanovama. I ako često nudi objašnjena suprotna činjenicama, ne dozvoljava se pominjanje teorija koje nude drugačija objašnjenja. Samo pominjanje da teorija evolucije ne daje objašnjenje nastanka života i da postoje druge teorije koje treba uzeti u razmatranje, dovelo je prošle godine grupu profesora jedne škole u Pensilvaniji na federalni sud. Proglašeni su krivim i neki od njih su izgubili posao. Kao da neko ne želi da podseća ljude na jednu veliku katastrofu poričući njeno postojanje i tvrdeći da se nikada ništa slično nije dogodilo već da sve stoji tako od početka stvorenja.

ANTRFILEI:
Slike iz 1997. godine uzete tokom iskopavanja mamuta koji  je pronađen skoro sasvim ceo u zaleđenom zemljištu sibirskog poluostrva Taimir. Tokom celog iskopavanja bila je prisutna ekipa Discovery kanala koja je o ovom poduhvatu snimila dokumentarni film.
Mamut Berezovka - najpoznatiji od svih pronađenih zaleđenih mamuta. Slika je napravljena u muzeju u Sankt Petersburgu gde je mamut prepariran i izložen u poziciji u kojoj je i pronađen 1901. godine u blizini reke Berezovka u Sibiru. Deo njegove surle i glave je rekonstruisan radi izlaganja u muzeju, jer je bio pojeden od strane divljih životinja pre dolaska naučnika koji su ga iskopali.

Mapa područja na kome je pronađen najveći broj zaleđenih mamuta i nosoroga. Najočuvaniji primerci su pronađeni u zaleđenom zemljištu severnog Sibira, unutar Arktičkog kruga. Pronađeno je 58 ostataka mamuta i nosoroga, od čega 6 na području Aljaske. Pored ovih, pronađene su i desetine ostataka manjih životinja, vukova, zečeva, lisica, bizona, itd.


Nenad Tešović, ETF