Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGotovo da nema numizmatičke zbirke Rimskog novca u kojoj nema bar jedan primerak novca sa natpisom “Fel. Temp. Reparatio.” obzirom da je kovan u velikim količinama od sredine četvrtog veka.
Posle smrti Konstantina Velikog, u letnjikovcu u Ankinori pored Nikomedije, 22. maja 337. godine, došlo je do velike pometnje u carstvu. Na kraju se, u celu konfuznu situaciju, umešala vojska koja je na nagovor, kako se smatra, Konstancija II izvršila pokolj svih indirektnih naslednika Konstantina Velikog. Tako su u noći 22. jula 337. godine u palati Dafne, u Konstantinopolju ubijeni Julije Konstancije i Dalmacije stariji, careva braća. U Trakiji je ubijen cezar Dalmacije, carev nećak, dok je u Kapadokiji u Cezariji ubijen kralj Ponta, Hanibalijen muž careve ćerke Konstancije.
Ovaj pokolj cele legitimne grane Flavijevaca, samim čudom su preživeli mali Julijan i njegov polubrat Gal.
Konstantinova tri sina su se potom sastala u Viminacijumu 9. septembra 337. godine, gde uzimaju naslov avgusta i dele carstvo na tri dela.
Konstantin II dobio je na upravu zapadne provincije (Hispaniju, Galiju, Britaniju i deo zapadne Afrike) i dobija naslov “Maximus Triumphator Augustus”. Na njegovoj teritoriji nalazile su se tri kovnice novca Treveri (Trier), Lugdunum (Lion) i Arelate (Arles). Konstancije II vladao je istočnim provincijama (Trakija, Mala Azija i Egipat) gde se nalazilo šest kovnica: Heraklea, Konstantinopolj, Nikomedija, Kizik, Antiohija (Antakija) i Aleksandrija dok je Konstans, kao najmlađi, dobio na upravu Italiju, Balkan i deo severne Afrike sa kovnicama Rim, Akvileja, Siscija (Sisak) i Tesalonik (Solun).
Međutim, vrlo brzo između braće dolazi do sukoba. U proleće 340. godine Konstantin II upada u Italiju gde u sukobu sa Konstansom gine kod Akvileje. Nakon njegove smrti Konstans preuzima upravu nad njegovim delom carstva, i tako dolazi do prve podele velikog Rimskog carstva na dva dela, istočni i zapadni. Najzad nastaje doba relativnog mira, što Konstans koristi za obilazak zapadnih provincija i tom prilikom kao poslednji rimski car posećuje Britaniju.
Carevi Konstans i Konstancije II u periodu 346-348. godine sproveli su novčanu reformu. Prestaje da se kuje folis, a u upotrebu se uvodi novac čija je veličina bila oko 23 mm (AE 2) sa težinom od 4,5 do 5,4 g. Ubrzo je došlo do redukcije ovog novca emitovanjem vrednosti nazvane centenional koja je bila 120. deo funte sa težinom od 2,72 g i promera od 18 do 19 mm (AE 3).
Oko godine kada je sprovedena ova novčana reforma postoje prilične nesuglasice. Po Matinglu ova reforma je sprovedena prilikom proslave 1100 godina Rimskog carstva koja je proslavljena 348. g. Nasuprot njemu Suterland u LRBC (Late Roman bronze Coinage) je mišljenja da je kovanje folisa prestalo 346. g, dok je Kraft mišljenja da je do ove reforme došlo u dužem vremenskom periodu tokom 346-348. godine.
U svakom slučaju, tokom ove reforme dolazi do emitovanja novca sa re-versnim natpisom (FEL. TEMP. REPARATIO. - FELICIUM (FELIX) TEMPORUM REPARATIO - Obnavljanje (obnovitelj) sretnih vremena, ali sa nekoliko različitih scena:
1. Pali konjanik
2. Car na pramcu broda
3. Car odvodi varvarina iz kolibe
4. Imperator i dva zarobljenika
5. Feniks.
Na početku novčane reforme novčići iz ove serije bili su jasno podeljeni svojom veličinom i težinom na tri nominale. Na najvećim primercima novca prikazivan je pali konjanik ili galija. Srednja nominala je bila skoro iste veličine, ali je imala manje srebra i na njemu je prikazan ratnik kako odvodi zarobljenika iz kolibe ili imperatora sa dva zarobljenika. Treća nominala je znatnomanja i na njoj je prikazan feniks. Tokom vremena dve manje nominale su prestale da se emituju, a novac sa prikazom palog konjanika doživeo je redukciju veličine. Ova nova kovanja novca na kojima je prikazan pali konjanik su svojom veličinom i težinom bila manja od prvih primeraka moneta na kojima je prikazan feniks.
Tačan odnos ovog novca prema savremenom zlatnom novcu nije sa sigurnošću utvrđen. Radi lakšeg snalaženja danas se za određivanje nominala ovog novca koristi oznaka njihove veličine i to AE 1 (preko 25 mm), AE 2 (21 - 25 mm), AE 3 (17-21 mm) i AE 4 (ispod 17 mm).
Usled konstantnog kvarenja novca prve emisije su imale veličinu modula od oko 23 mm (AE 2) sa težinom od 4,5 do 5,4 g, dok su poslednja izdanja smanjena do veličine AE 3 i AE 4.