Džgantija je megalitski hramovni kompleks iz epohe neolita (od 3600 do 2500. p. n. e.) na ostrvu Goco na Malti. Najstariji je iz grupacije megalitskih hramova na Malti i stariji je čak od egipatskih piramida.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteOvu versku strukturu čine dva gigantska hrama posvećena kultu plodnosti o čemu svedoče brojne figure i statuete pronađene na tom lokalitetu a koje se odnose na taj kult. Prema legendi stanovnika ostrva Goco, hramove su izgradili Titani kao mesto za hodočašća i prinošenje žrtvi.
Od 1980. ovaj kompleks je na listi Svetske baštine Uneska.
Hramovi Džgantija smešteni su u centralnom delu ostrva Goco na visoravni Šara. Kompleks čine dva hrama izgrađenih jedan pored drugog i okruženih ogradom od kamenih blokova visine i do 5,5 metara i težine do 50 tona. Južniji hram je dosta prostraniji i stariji i izgrađen je oko 3600. p. n. e., a takođe je i dosta bolje očuvan. Hram čini 5 velikih apsida, a vidljivi su i ostaci maltera koji je nekada verovatno prekrivao neravne zidove. Oba hrama su izgrađena u za to doba tipičnom malteškom silu sa planom u obliku lista deteline. Polukružne apside su povezane centralnim hodnikom i pretpostavlja se da su u vreme nastanka bile natkrivene.
Zanimljivo je da u doba nastanka ovih hramova tadašnja civilizacija na Malti nije poznavala metalno oruđe za rad, kao ni točak. Veruje se da su prilikom prenošenja ogromnih kamenih blokova na gradilište korišteni primitivni kuglični ležajevi od kamena, o čemu svedoče i brojne kamene gromade sferoidnog oblika pronađene u okolini hramova. I ovi hramovi su, uostalom kao i svi slični objekti na Malti iz tog vremena okrenuti ka jugoistoku. Južni hram je visok do 6 metara. Na ulazu se nalazi udubljenje u velikoj kamenoj steni koje je verovatno bilo ispunjeno vodom i služilo je za ritualna pranja pre ulaska u sam hram. Unutar svake apside pronađeni su ostaci oltara (žrtvenika) i brojne životinjske kosti, pa se pretpostavlja da su se u ovim hramovima prinosile životinjske žrtve.