Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: Gomolava  (Pročitano 23169 puta)

Van mreže Aleksandar

  • Administrator
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1049
  • Ugled: +122/-0
Gomolava
« poslato: 14.03.2013. 23:27 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Na južnim padinama Fruške gore, na levoj obali Save, na kraju sela Hrtkovci proteže se višeslojni arheološki lokalitet Gomolava, nalazište od izuzetnog kulturnog značaja. Bila je naseljena tokom šest milenijuma i spada u red najpoznatijih lokaliteta u Evropi.

Sam lokalitet je višeslojno nalazište koje obuhvata arheološke slojeve od kasnovinčanskog perioda, preko eneolita i ranog bronzanog doba do gvozdenog doba, zbog čega ga arheolozi popularno nazivaju Tortom od civilizacija, a spada u red tel tipova naselja. Istraživanja lokaliteta su započeta 1904. godine, a sistematski radovi na Gomolavi su započeli 1953. godine i još uvek, sa prekidima, traju. Sam lokalitet se danas nalazi pod zaštitom države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja, ali je i pored toga ugrožen rekom Savom koja ga spira, pogotovo u doba visokog vodostaja.

Prvi arheološki materijal sa Gomolave prikupio je učitelj Mato Vohalski, poverenik Arheološkog muzeja u Zagrebu krajem 19. veka. Godine 1904. obavljena su i prva stručna iskopavanja. Međutim, tek od sredine 20. veka, od 1953. godine Vojvođanski muzej, započinju prva zaštitna iskopavanja na ovom višeslojnom praistorijskom nalazištu, koja u kontinuitetu traju do 1957. godine. U periodu od 1965. do 1985. godine istraživanja se nastavljaju na lokalitetu Gomolava, istražena je površina od preko 4400m2 na osnovu čega je uspostavljena vertikalna i horizontalana stratigrafija lokaliteta-od mlađeg neolita do punog srednjeg veka.

Višegodišnja sistematska istraživanja na Gomolavi dala su veliki doprinos sigurnom utvrđivanju vremenskog redosleda brojnih praistorijskih kultura u Podunavlju i na prostoru centralnog Balkana. Najstarije naselje osnovano je u petom milenijum stare ere. Mada se pretpostavlja da su na ovom prostoru boravili predstavnici starijeg neolita, prvo naselje su ipak podigli predstavnici mlađeg neolita. Oni podužu uređena naselje sa poluzemunicama i nadzemnim kućama većih dimenzija.

U bronzanom dobu, u drugom milenijum, Gomolava je naseljena tokom celog ovog razdoblja. Na Gomololai su otkriveniostaci starijeg ili ranog gvozdenog doba koji pripadaju halštatskom razdoblju. U mlađem gvozdenom dobu, postaje važan administrativni centar, važna ekonomska i kulturna stanica Kelta, odnosno plemena Skordiska koji se ovde naseljavaju.

U vreme Rimskog carstvaod, Gomolava potpada pod rimsku vlast o čemu svedoče, ranorimska keramika i bronzane posude koje potvrđuju  boravak rimskih podanika na Gomolavi već u 1. veku nove ere. Otkriće vile rustike, vikusa i rimske nekropole iz 3. i 4. veka nove ere u podgrađu Gomolave, konstatovano je da je ovaj prostor bio nastanjen sve do rane seobe naroda.

Nakon povlačenja Rimljana, Gomolava je tek u ranom srednjem veku ponovo nastanjena, o čemu svedoči nalaz manje nekropole, koja pripada preiodu  osmog i devetog veka.

Istraživanje starije srednjovekovne nekropole ukazuje da je ovo nalazište korišćeno u dužem vremenskom razdoblju – od kraja 14. do 16. veka nove ere.

Van mreže Aleksandar

  • Administrator
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1049
  • Ugled: +122/-0
Odg: Gomolava
« Odgovor #1 poslato: 15.02.2021. 13:24 »
Gomolava uz samu obalu Save u Hrtkovcima dobija arheološki park

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Gomolova u Hrtkovcima kod Rume, jedan od najznačajnijih kulturno-istorijskih lokaliteta uz reku Savu, dobiće arheološki park.Osim što će znatno doprineti razvoju turizma ovog kraja, omogućiće i nastavak daljeg istraživanja koje je prekinuto pre dve godine. Budući park omogućio bi posetiocima da vide kako su ljudi živeli na ovim prostorima od doba neolita, kroz sve praistorijske periode, pa sve do rimskog i srednjovekovnog doba.

Na Gomolavi uz samu obalu Save, 16 kilometara nizvodno od Sremske Mitrovice, donedavno su arheolozi vodili “bitku” sa maticom ove reke za svaki kvadrat kulturnog sloja ispunjenog raznovrsnim predmetima iz praistorijskog, antičkog i srednjovekovnog perioda. Sava je silom snage matice odnosila delove izletišta, pa je dosta lokaliteta nestalo u talasima.

– Poboljšanje zaštite postignuto je 2018, kada je leva obala Save uređena obaloutvrdom i nasipom, a na jugoistočnoj i severozapadnoj strani arheološkog nalazišta, na rastojanju od 110 metara, postavljeni su potporni zidovi – gabioni – kaže za Uroš Nikolić, kustos-arheolog u Zavičajnom muzeju u Rumi.

Sam lokalitet, prostire se na 60 ari, a samo pola je istraženo. Ovde su nađeni tragovi vinčanskog i etruskog pisma, dvoglava terakota iz keltskog doba, posuđe i oružje od neolita do rimskih dana, šlemovi, rimske dvokolice i mnogi drugi predmeti. Izgradnjom nasipa na Savi između Hrtkovca i Jarka, koji je podrazumevao zaštitu arheološkog lokaliteta, dovelo je i do novih otkrića na Gomolavi, što će uređenjem arheološkog nalazišta, posetiocima biti prezentovano.

– Unutar arheološkog iskopa, planirano je da se postavi interpretativna tabla koja prikazuje složenost naslojavanja i formiranja “tela” sa obeleženim kulturnim horizontima. Pristup ovom prostoru bio bi preko izdignute staze, koja se stepeništem spušta na plato – pojašnjava Nikolić.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


– Predviđen je i vizitorski centar, koji bi se nalazio na početku parcele i bio bi izgrađen od savremenih materijala, ali bi podržavao izgled neolitskih kuća koje su otkrivene na Gomolavi. U nastavku je predviđena izgradnja bungalovskog naselja – doživljaj života u neolitu ili život sa glinom. Ovi objekti bili bi izgrađeni po uzoru na istražene neolitske kuće sa Gomolave. Jedan od objekata biće rekonstruisana neolitska kuća, mlađa faza iz naselja i služio bi u edukativne svrhe. Predviđena je i nadstrešnica za održavanje časova na otvorenom.

Tokom istraživanja na Gomolavi otkriven je usamljeni grob bebe iz perioda bronzanog doba ili 2.000 godina pre naše ere. Pored karlice nalazila se mala keramička šolja, na osnovu koje znamo da ovaj grob pripada periodu vatinske kulture. Prilog u grobu, objašnjava se verovanjem u zagrobni svet, zbog čega su sa pokojnicima sahranjivani darovi u hrani i piću – kaže Nikolić.

– Na kostima se nalaze tragovi infekcije, koja se razvila još u toku fetalnog razvoja, na osnovu čega se može zaključiti da je bolest preneta na bebu sa obolele majke.

Izvor: (mitrovica.info),(Smiljka Kostić)