Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: O KENTAURIMA  (Pročitano 21583 puta)

Van mreže Miloš21

  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 945
  • Ugled: +70/-0
O KENTAURIMA
« poslato: 26.09.2015. 16:33 »
KENTAURI, surova kosmata bića, koja žive u teško pristupačnim planinama i šumama Tesalije, zapadne Arkadije, Elide i Etolije. Kentauri su deca Iksionovog sina Kentaura i magnezijskih kobila; gornji deo tela nasledili su od oca, a donji – od majki. Drugi su pripovedali da im je otac bio Iksion, a majka Nefela ili da su ponikli iz semena koje je na zemlju prosuo Zevs kada je progonio Afroditu.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Skulptura kentaura, 2. vek pre nove ere

Predanje opisuje borbe kentaura sa Lapitima, Pelejem i Heraklom. Lapiti, koje su predvodili Piritoj, Tezej i Nestor, uspeli su da na Pelionu savladaju divlje Kentaure. Ovaj sukob je izazvao kentaur Euriton, koji je kao gost Lapita, u pijanstvu, počinio neko zlodelo u Piritojevom domu. Kasnije se pričalo da su svi Kentauri došli na Piritojevu svadbu gde su, opijeni vinom, počeli da otimaju lapitske žene i dečake. U žestokoj borbi, koja je zatim nastala, Lapiti su izvojevali pobedu i prisilili kentaure da napuste Tesaliju.

Herakle se u više mahova sukobljavao sa kentaurima. Kad je krenuo u lov na Erimantskog vepra, zaustavio se kod gostoljubivog kentaura Fola, koji ga je ponudio pečenim mesom i otvorio mu posudu sa vinom. Miris vina privukao je kentaure u Folovu pećinu, ali ih je Herakle odagnao udarcima i strelama, te su oni pobegli do rta Maleje, gde su se okupili oko Mudrog Hirona, a i Fol je umro od njegove otrovne strele. Kasnije se Herakle sukobio sa kentaurom Euritionom, koji je trebalo da se oženi Deksamenovom kćerkom Mnesimahom, kao i sa opakim kentaurom Nesom.

Predanje pominje i sukob Peleja i Atlante sa kentaurima.

Kentauri su često prikazivani u antičkoj likovnoj umetnosti. Na najstarijim spomenicima oni su predstavljeni u vidu ljudskih figura, ali sa četri noge, od kojih su dve konjske. Od kraja VI veka stare ere samo bista sa rukama i glava su ljudski, a trup i sve četri noge su konjske. Najomiljenije su scene iz borbe kentaura i Lapita, koje simbolišu borbu Grka sa varvarskim narodima. Kentauri se uvek bore kamenjem i stablima drveća; predstavljeni su i kako nose preko ramena stablo jele, o kojoj visi njihova lovina. Osim brojnih predstava na vazama, kentauromahija je prikazana na frizu hrama u Asu (VI vek stare ere), na zapadnom zabatu Zevskovog hrama u Olimpiji (prva polovina V veka stare ere), na metopama Partenona (oko 440. godine stare ere), na zapadnom frizu „Tezeona“ u Atini (druga polovina petog veka stare ere) i na frizu Apolonovog hrama u Basama (oko 420. godine stare ere). Iz rimske epohe najpoznatija je skulptura dva kentaura, rad Aristeja i Papijasa (oko 125. godine). Istom vremenu pripada i mozaik iz Hadrijanove vile u Tivoliju, na kome je prikazana borba kentaura sa zverima. Najzad, treba pomenuti i fresku iz Pompeja, s prikazom kentaura na Piritojevom dvoru.

Iz knjige Rečnik grčke i rimske mitologije Dragoslava Srejovića i Aleksandrine Cermanović – Kuzmanović

Van mreže Miloš21

  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 945
  • Ugled: +70/-0
Odg: O KENTAURIMA
« Odgovor #1 poslato: 26.09.2015. 17:04 »
NEKI OD PRIKAZA KENTAURA U LIKOVNOJ UMETNOSTI

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Gustave Moreau, Dead Poet and Centaur


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Gustave Moreau, Centaur and Cupid


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Giovanni Domenico Tiepolo, ca. 1700.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Honore Daumier, Centaur Abducting a Woman, 1870.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Cornelis van Dalen, ca. 1660.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

William Russel Flint, Centaur Trains Heros on Pelion, 1912.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Boris Artzybasheff, 1922.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Rodin, Centaur, 1880.


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Arnold Böcklin, Centaur and nymph


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Arnold Böcklin, Centaurs


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Giovanni Battista Tiepolo


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

Odilion Redon, Struggle-between woman and centaur


Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete

ean-Baptiste Regnault – Achilles and the Centaur

Ovaj sažet i hronološki neorganizovan pregled prikaza kentaura kojima je posvećen post – odlomak iz rečnika grčke i rimske mitologije – u cilju je prikaza pokušaja umetnika da iz mitološke scene istovremeno izvuku najviše od forme, kao i od same poruke koju mitska priča može sadržati. Istu je bilo potrebno predstaviti kroz odgovarajući oblik koji je samoj temi, prema antičkim ili klasicističkim pravilima, namenjen.

Retko se koji umetnik, od onih čija su dela predstavljena, odlučio na prikaz kentaura Hirona čija priča sa sobom nosi oporu poruku. Umetnici su se uglavnom odlučivali na prikaze divljih hordi kentaura koji lutaju udaljenim brdima, opijeni vinom i nezajažljivom požudom. Pikaz neobuzdanih nagona kroz prikaz dinamičnih i neobuzdanih pokreta izazov je za umetnika, za kontrolu i trening pokreta ruke i formiranje linija koje tvore forme.

Smatram da su ovim mitološkim scenama umetnici davali najčešće oblike kroz crtež, a ređe kroz ulja na platnu ili skulpture. Tek su kasnije Ogist Roden, kao i neki klasicistički skulptori pre njega – čija se dela mogu videti u Kunsthistorische muzeju u Beču – kentaure počeli da predstavljaju i kroz forme nastale mermerom ili na platnu. Tema je, po strogom klasicističkom odnosno akademskom pravilu, morala pratiti formu kroz koju bi bila predstavljena.

Izgleda da je tema kentaura, prikaza njihovih borbi, raskalašnosti, dinamike kretanja kroz upotrebu oružja, otmicu tuđih žena ili beg kroz prirodno okruženje bila neporeciv nagon u čoveku koji je mogao da bude prikazan kao tema dostojna umetničkog dela. Ali, ostaje pitanje otkud odabir adekvatnih medija kojima su ove scene predočene i zašto baš one. Ili pitanja, kao i odgovori, u ovom slučaju, kao i u slučaju umetnosti uopšte nisu potrebni.