Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: Bitka kod Kinoseme - 411 p.n.e.  (Pročitano 5713 puta)

Van mreže Konstantin

  • Opšti urednik
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1532
  • Ugled: +137/-1
  • Pol: Muškarac
Bitka kod Kinoseme - 411 p.n.e.
« poslato: 09.11.2013. 15:53 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete



Bitka kod Kinoseme odigrala se 411. pre Hrista na Helespontu za vreme Peloponeskog rata. Atinska flota pod komandom Trazibula i Trazila pobedila je brojčano nadmoćniju spartansku flotu. Ta pobeda je imala veliki značaj, jer se desila u vreme kada se u Atini desio oligarhijski prevrat 411. pre Hrista i tada je atinski poraz mogao značiti kraj rata. Nakon toga atinska flota je pobedila u još dve bitke i uklonila je opasnost od blokade snabdevanja žitom sa Crnog mora.

Nakon propasti Sicilijanske ekspedicije Atina je bila u očajnom položaju sa sve nepouzdanijim saveznicima. Mala spartanska flota uz savete i pomoć Alkibijada ohrabrila je pobunu jonskih gradova, koji su bili atinski saveznici. Nakon pobune ključnog grada Mileta, persijski satrap Tisafern je sklopio savez sa Spartom. Spartanci nisu bili odlučni da se suprostave atinskoj floti, pa su Atinjani uspeli da povrate nekoliko gradova i da opsedaju Hios tokom 412. pre Hrista.

Međutim tokom 411. pre Hrista izbile su pobune na Rodosu i Eubeji, a osim toga Peloponežani su osvojili Abidos i Lampsak na Helespontu. Takav razvoj događaja prisilio je Atinjane da rasprše i razdele svoju vojsku da bi se suočavali sa pretnjama na raznim stranama. Spartanska flota je usled toga mogla slobodno da se kreće Egejskim morem, pa je iskoristila svoju naglo stečenu nadmoć. Spartanska flota je odblokirala Hios i blokirala je atinsku flotu u Samosu.

Atinjani su povukli svoje brodove sa Helesponta da bi ponovo uspostavili nadmoć u Egejskom moru, ali na taj način umanjili su svoju moć na Helespontu, pa su se Sparti otvorila vrata za rat na Helespontu. Krajem jula spartanski zapovednik Klearh pokušao je sa 40 brodova da prođe ored atinske flote na Helespontu, ali oluja ga je sprečila. Ubrzo nakon toga Heliaks je sa 10 brodova došao do Helesponta i podstakao je pobune u Vizantiju, Halkedonu i drugim značajnim gradovima.

Nekoliko meseci kasnije novi spartanski navarh Mindar zaključio je da mu satrap Farnabaz obećava više od satrapa Tisaferna u Joniji, pa je sa celom flotom prošao kraj Atinjana. Pridružili su mu se brodovi Peloponežana, koji su već ranije dejstvovali na Helespontu, pa su uspostavili bazu u Abidosu. Mala atinska flota, koja se nalazila u Sestu pobegla je tada na Imbros i Lemnos, pretrpivši izvesne gubitke tokom bega.

Bitka

Sa značajnom spartanskom flotom na Helespontu ugroženi su bili ključni trgovački put i snabdevanje Atine žitom sa Crnog mora. Zbog toga atinska flota nije imala mnogo izbora, nego da sledi Mindara. Trazibul je preuzeo vrhovno zapovedništvo nad celom atinskom flotom i usidrio se u Eleuntu, na vrhu Galipoljskog poluostrva. Tu se atinska flota pet dana pripremala za pomorsku bitku. Dopremili su tu i brodove sa Imbra, koji su bili umakli Mindaru. Peloponežani su imali 86 brodova, a Atinjani 76 brodova. Atinjani su plovili uz samu obalu prema Sestu poredavši jedan brod za drugim. Kada su ih Peloponežani ugledali i oni su krenuli protiv njih iz Abidosa. Kada je postalo jasno da će doći do bitke Atinjani su počeli da rastežu svoj bojni poredak sa 76 brodova, a Peloponežani sa 86 brodova. Kod Atinjana Trazil je bio na levom krilu, a Trazibul na desnom. Kod Peloponežana na desnom krilu su bili Sirakužani, a na levom Mindar sa najbržim brodovima. Peloponežani su žurili da prvi uđu u bitku, pa su svoje levo krilo rastegli daleko van atinskog desnog krila sa planom da ih zatvore, da ne bi mogli da isplove. Namera im je bila i da ih u sredini potisnu prema kopnu, koje nije bilo daleko. Kada su Atinjani uočili da je plan protivnika da ih zatvori oni su počeli da protežu svoj bojni red i natplovili su ih. Levo krilo je tako prošlo rt, koji se zvao Kinosema. Atinjani su sada u sredini imali slabe i razmaknute brodove, jer i u bitku su ušli sa manje brodova.

Peloponežani su napali sredinu i potisnuli su atinske brodove prema kopnu. Posle toga su se iskrcali, jer su bili u prednosti. Atinskom centru nisu mogli da pomognu ni levo ni desno krilo. Trazilovi brodovi na levom krilu nisu mogli da vide što se dešava zbog rta Kinoseme, a i Sirakužani su ih sprečavali. Trazibulovi brodovi na desnom krilu su bili pod velikim pritiskom mnoštva brodova. Međutim Peloponežani su počeli da se ponašaju kao pobednici i počeli su da pojedinačno ganjaju sad jedan sad drugi brod. Zbog toga je nastupio nered u peloponežanskom poretku. Kada je to Trazibul primetio on je odustao od rastezanja krila i odmah je udario na brodove Peloponežana i naterao ih je u beg. Zatim su napali raspršene brodove neprijatelja i pošto su bili van bojnog poretka lako su ih naterali u beg. Na desnoj strani Sirakužani su i sami bili uzmakli pred Trazilovim brodovima. Kada su videli da ostali beže on su se još jače dali u beg. Peloponežani su pobegli prema reci Pidiju, a kasnije u Abidos. Atinjani nisu zarobili mnogo brodova, jer je Helespont uzak, pa neprijateljski brodovi nisu imali dug put do sigurnosti. Atinjani su zarobili 21 brod, a sami su izgubili 15 brodova Peloponežani su se vratili u Abidos, a Atinjani su proslavili pobedu, koja im je mnogo značila i došla je u pravi čas, kada su već izgubili sigurnost. Atinjani su povratili samopouzdanje nakon teških prethodnih poraza i nedaća.

Nakon bitke

Nakon bitke Atinjani su popravili brodove u Sestu i četvrtog dana su zaplovili prema Kiziku, koji se bio odmetnuo. Najpre su napali osam brodova iz Vizantija i zarobili ih. Kizik su lako osvojili, jer je bio neutvrđen. Istoričar Donald Kagan je istakao da je ta pobeda imala veliki efekat na Atinjane. Atinjani tada nisu imali sredstava da grade novu flotu i da su bili poraženi izgubili bi ne samo bitku nego i rat. Ta pobeda omogućila im je da nastave rat i da se nadaju i ukupnoj pobedi u tom ratu.