Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: Bitka kod Mikale - 479. pre n. e.  (Pročitano 5689 puta)

Van mreže Konstantin

  • Opšti urednik
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1532
  • Ugled: +137/-1
  • Pol: Muškarac
Bitka kod Mikale - 479. pre n. e.
« poslato: 30.06.2013. 11:15 »
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Bitka kod Mikale bila je jedna od dve velike bitke, kojima je okončana Druga persijska invazija na Grčku tokom Grčko-persijskih ratova. Bitka se odvijala 27. avgusta 479. pre Hrista na padinama planine Mikala na kopnu Jonije nasuprot Samosa. Bitka kod Mikale rezultirala je razaranjem glavnih persijskih snaga u Joniji i uništenjem persijske mediteranske flote. Istog dana odigrala se bitka kod Plateje, gde su Grci takođe pobedili. Persijska vojska je bila prisiljena da napusti Grčku i Joniju. Bitka je potvdila superiornost hoplita.

Persijska flota se povukla prema Mikali

Kada su Persijanci čuli da se grčka mornarica približava Samosu oni su otplovili od Samosa prema unutrašnjosti Jonije, prema kopnu. Smatrali su da je grčka flota jača, pa su se zbog toga povukli. Persijska flota se pouzdavala u zaštitu kopnene vojske, koja se nalazila kraj Mikale. Tu je bilo 60.000 vojnika pod zapovedništvom Tigrana, a zadatak im bio da čuvaju Joniju. Persijanci su svoje brodove izvukli na obalu i iskopali rovove da bi ih zaštitili. Oko brodova su podigli ogradu od kamenja i drveća i okružili zašiljenim koljem. Kada su Grci došli do Samosa i videli da je persijska flota otišla premišljali su se da li da odu na Helespont. Ipak odlučili su da idu za persijskom flotom pripremivši se za pomorsku bitku. Kada su došli do Miklae uočili su da su Persijanci izvukli brodove na kopno i da ne pokušavaju da započnu bitku.

Sejanje nepoverenja u persijske redove

Spartanski kralj Leotihida obratio se Joncima, koji su se nalazili u persijskoj vojsci:

Jonci, svi koji čujete i razumete šta vam govorim, zapamtite šta ću vam reći, jer Persijanci sigurno neće razumeti šta od vas zahtevam. Kad dođe između nas do borbe, svaki od vas treba prvo da se seti slobode, a zatim da je lozinka Hera. A ne zaboravite da oni koji su me čuli jave to onima koji me nisu čuli.

Cilj mu je bio da Jonci izdaju Persijance, a i da poseje nepoverenje između Persijanaca i Jonaca. Nakon toga Grci su se iskrcali i postrojili za bitku. Persijanci su najpre razoružali Samljane, jer su njima najmanje verovali. Ni Melećanima nisu verovali, pa su ih poslali da čuvaju odstupnicu, tj. planinske prelaze preko Mikale.


Van mreže Konstantin

  • Opšti urednik
  • Heroj
  • *****
  • Poruke: 1532
  • Ugled: +137/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Bitka kod Mikale - 479. pre n. e.
« Odgovor #1 poslato: 30.06.2013. 11:21 »
Bitka

Herodot izveštava da se uoči bitke među Grcima se pronela vest da su Persijanci izgubili u bici kod Plateje. Diodor od Sicilije tvrdi to isto. Ta vest je ohrabrila Grke pred bitku. Te dve bitke su se odigrale istoga dana, bitka kod Plateje se odigrala ujutro, a kod Mikale popodne. Grčka vojska je imala dva krila. Na desnom su bili Atinjani, Korinćani, Sikionjani i Trezenjani, a na levom krilu su bili Spartanci i drugi.

Desno krilo kretalo se uz samu morsku obalu i po ravnom terenu, a levo krilo išlo je po brdovitom zemljištu i kroz jednu guduru. Spartanci su napredovali na levom krilu i nastojali su da natkrile persijsko krilo, pa su se zbog toga kretali po brdovitom terenu. Desno grčko krilo je bilo već započelo bitku, a levo je još uvek bilo u pokretu. Persijanci su se u početku dobro borili, a onda su Atinjani žešće pritisnuli i probili su persijski bojni red. Persijanci su se još neko vreme borili, a onda su pobegli u svoje utvrđenje. Grčko desno krilo ih je sledilo, pa su prodrli u persijsko utvrđenje.

Nakon zauzimanja utvrđenja pobegla je većina persijske vojske sem onih pravih Persijanaca, koji su nastavili da se bore. Konačno stiglo je i levo krilo, tj. Spartanci, pa su dotukli preostalu persijsku vojsku. Vojnici sa Samosa, koji su se nalazili u persijskoj vojsci, a pre bitke bili razoružani na sve načine su pomagali Grcima. Nakon toga i ostali jonski Grci su se okrenuli protiv Persijanaca. Persijska vojska je pobegla u brda. Tu su ih čekali Milećani kao odstupnica, međutim izdali su ih i odveli pogrešnim putevima, tako da je malo Persijanaca stiglo u Sard. U bici je stradalo mnogo Persijanaca. Diodor sa Sicilije navodi da je stradalo 40.000 Persijanaca. Poginula su oba komandanta persijske kopnene vojske Mardont i Tigran.

Posledice

Grci su opljačkali persijski logor, a zatim su zapalili persijske brodove i logor. Nakon toga otišli su na Samos. Leotihida je predlagao da se jonski Grci presele u Grčku, a Joniju prepuste Persiji. Smatrao je da je Joniju teško odbraniti u budućim sukobima. Međutim Atinjani, tj. Ksantip nisu se slagali sa tim predlogom, a posebno da se Sparta meša u rešavanje problema atinskih kolonija.

Nakon toga Samos, Hios , Lezbos i ostali primljeni su u Helenski savez. Pobedom Grka u dve bitke, u bici kod Mikale i u bici kod Plateje okončala se Druga persijska invazija na Grčku. Nakon pobede kod Mikale Grci su otišli na Helespont da bi srušili persijske pontonske mostove. Kada su stigli pontonski mostovi su beć bili srušeni. Peloponežani su otišli kući, a Atinjani su pod Ksantipovim vođstvom opsedali Sest, koji su zauzeli nakon duge opsade. Bitka Kod Mikale potvrdila je superiornost hoplita u odnosu na lako opremljenu persijsku pešadiju.