Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Najveća misterija Beograda je skrivena na Kalemegdanu. Beogradska tvrđava krije dve hiljade godina istorije koje nažalost zbog svega što se nalazi ispod tog mesta neće moći da bude istraženo u potpunosti. Sve što je tokom dva milenujuma bilo poslednji krik tehnike u vojnom smislu nalazilo se na kalemegdanskom rtu, od Rimljana pa do Srba.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Epicentar misterioznih priča je Rimski bunar kog neki nazivaju i pupak sveta tj. mjesto odakle je mitski junak Orfej silazio u podzemni svet. No, bunar zapravo nije rimski nego austrijski, (zidan od 1717. do 1731. godine), a daleko je od toga da bude pupak! Put do dna bunara koji je dobok 51 metar, od dvestotinak stepenika i popločan je bizarnim pričama, a u njemu su mnogi lakoverni lovci na blago, ali i neki nesrećnici okončali svoj život. Koliko je ovaj prostor zanimljiv najbolje govore reči čuvenog filmskog majstora „napetosti“ Alfreda Hičkoka koji je svojevremeno izjavio da takav prostor za njega predstavlja inspiraciju.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Malo dalje i niže od bunara je Nebojšina kula ili Kula Nebojša. Naziv je izveden iz negacije glagola „bojati se“ pa je jasno zašto je tako mistična. Legenda kaže da je prvobitna Nebojšina kula bila poslednja neosvojiva linija odbrane Beograda za vreme despota Stefana, a nešto kasnije tokom borbi sa Turcima vinula se u vazduh i odletela u Donji grad, tako da je Osmanlije nikada nisu zauzeli. Ukoliko se manemo legendi osnovni podatak je da su Kulu Nebojša sagradili Mađari, a Turci je kasnije artiljerijom srušili. Ipak, najveću misteriju Nebojšine kule čini ono što se događalo za vreme turske vladavine gde je smrt našlo mnogo neposlušnih hrišćana iz Osamanskog carstva (grčki revolucionar i pesnik Riga od Fere). Tako je kula postala jedan od najmračnijih simbola Beograda i samim tim velika tajna.
Niko ne zna ko je Ušati Đoka
Stotine ljudi sa najlepšeg vidikovca na Kalemegdanu posmatra ušće, ali retko ko primeti lik čoveka sa ogromnim ušima, isklesan na obližnjem kamenu i potpisan jednostavno sa ― Ušati Đoka. Klinci se redovno sastaju na klupici “kod Ušatog Đoke”, ali ni istoričari, ni arheolozi, ni zaposleni u “Beogradskoj tvrđavi” ne znaju ništa o Ušatom Đoki, iako ga vode na spisku spomenika.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Legende
Ni posle tri nedelje istraživanja i pozivanja istoričara, arheologa i vodiča koji poznaju Beograd kao svoj džep, ni “24 sata” nije uspeo da locira bilo koga ko sa sigurnošću može da kaže ko je Ušati Đoka, ko mu je napravio spomenik i kada.
Da li je Đoka stvarna osoba ili samo predmet mašte ― takođe nije sasvim jasno. Prema jednoj verziji, koju nam je ispričao turistički vodič Jovan Tipold, Ušati Đoka bio je jedan od najpoznatijih uličnih zabavljača na Kalemegdanu.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Po drugoj verziji, Ušati Đoka je bio ― vampir.
― Znam da Tvrđavom kruže razne legende o tom kamenu, od kojih je najpoznatija priča o vampiru Đoki koji se noću pojavljivao na tom mestu. Niko od naših zaposlenih nije upućen u istorijske podatke tog spomenika ― kaže Ana Rajlić, portparolka "Beogradske tvrđave", preduzeća koje se stara o Kalemegdanu.
Reljef je, prema mišljenju arheologa dr Marka Popovića, “uklesan u kamen koji se tu već nalazio, a ugrađen je prilikom konzervatorskih radova na severozapadnom bedemu Gornjeg grada, sedamdesetih godina 20. veka”.
― Otvoreno je pitanje ko ga je uklesao ― kaže on.
Ko god da je autor i ko god bio Ušati Đoka, stalni posetioci Kalemegdana ga vole i uopšte im ne smeta.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
― Često provodim slobodno vreme na Kalemegdanu, a omiljena mi je klupica “kod Ušatog Đoke”. Ne znam šta ovaj spomenik predstavlja, ali mi je veoma simpatičan i drag ― kaže Tijana Maksimović, studentkinja.
Međutim, za razliku od njih, arheolog dr Marko Popović nema pozitivno mišljenje o tom delu. On smatra da reljef nema veze sa spomeničkim nasleđem tvrđave i da, samim tim, predstavlja skrnavljenje viševekovne kulturne tvorevine.
Misterija Ušatog Đoke ostaje otvorena. Da je bio vampir, retko ko će poverovati. Pre u verziju o uličnom zabavljaču. Jedino znamo da posetioce Kalemegdanske tvrđave ovaj neobični spomenik ne ostavlja ravnodušnim.
Verzije: Popularni ulični svirač ili ― vampir
― Zvao se Đorđe i imao je izrazito klempave uši, na osnovu čega je dobio taj nadimak. Na mestu gde je sada njegov spomenik, on je uveseljavao prolaznike nastupima, pa su oni, posle njegove smrti, izglasali da mu se napravi spomen-ploča ― objašnjava Jovan Tipold, turistički vodič. On kaže da je spomenik napravila grupa anonimnih autora, bliskih prijatelja Ušatog Đoke, koji su hteli da ovekoveče njegov lik u kamenu. Osim toga, često se može čuti i verzija da je Ušati Đoka bio ― vampir.