Golden Homolje Set za ispiranje zlata

Autor Tema: IZGLED STARE SRPSKE KUĆE: Kako je srpski narod živeo u srednjem veku  (Pročitano 32030 puta)

Van mreže Vasilisa

  • Stariji član
  • ****
  • Poruke: 354
  • Ugled: +28/-0
  • Pol: Žena
Da bi nam potpunije bila jasna prošlost našeg naroda treba da se upoznamo i sa svim vidovima njegovog života i načina življenja. Za Srbe i Srpkinje srednjeg veka govorilo se da su bili jako lepi ljudi duge kose i brade sa pravilnim crtama lica, mešavina Slovena, Ilira, Romana i Grka.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Obični sebri ili danas seljaci, bili su najbrojniji stalež u staroj Srbiji, koji je bio pokoran vladaru, vlasteli i crkvi.  Taj običan seljak nije imao pravo na ličnu imovinu. Živeli su u planinsikim selima, oko rudnika, gradskih utvrđenja, manastira i reka.

Za vreme vladavine kneza Lazara postojala je i grupa slobodnih seljaka, Baštinaca, koja je imala pravo da nasledi imovinu, ali su i oni bili podjednako siromašni i zavisili od vlastele, kao i sebri.

Živeli su u drvenim barakama, koje su podizali oko rudnika, a u selima u drvenim kolibama koje su bile pokrivene slamom. U kršovitim predelima kuće su bile podizane od kamena, bez kreča.

Središte kuće bilo je ognjište, koje se razvilo u kultno mesto. Pored njega se spavalo, grejalo, pekao se hleb i gotovila jela. Oko ognjišta se okupljala cela porodica, pa se pored plamena razgovaralo, dogovaralo o budućim poslovima, deci su se tu pričale priče, igrale zagonetke, prenosili istorijski događaji i legende, učile se kućne veštine.

Velika pažnja je bila posvećena izgradnji ognjišta. Bilo da je okruglo, elipsasto ili četvrtasto, gradilo se uvek i svuda po tačno određenim proporcijama i na posebne načine koji su prenošeni sa kolena na koleno. Velika pažnja se posvećivala i materijalu, pa onoga čega nije bilo u prirodi, vešti seljaci su deljali, tesali i mesili u opeku.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Nigde kao kod Srba se nije toliko pažnje posvećivalo kuhinji. U srpskim selima taj deo kuće bio je nazivan kućom, a samo u gradovima kuhinjom.

Uvek se jelo za stolom koji je bio pokriven stonom prostirkom. Oko stola se sedelo na klupama, tronošcima ili stolicama. Posuđe u kome se kuvalo i iz koga se jelo bilo je zemljano i drveno. U bogatijim kućama moglo se ponekad naći i bakarno posuđe, ali je ono strogo bilo čuvano za specijalne prilike: slave, praznike, venčanja.

Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete


Umeće pravljenja posuđa za kuvanje je bilo jako razvijeno. Na vrelom ognjištu ono je imalo sve osobine ekspres lonca. Nadaleko su bili poznati majstori koji su pravili zemljano posuđe u kojima se brzo kuvalo ukusno meso.

Izvor: Opanak