Emisije srebrnih i zlatnih perpera iz 1910.Novac Knjaževine Crne Gore 1910.2. marta 1910. na Reci Crnojevića, ministar finansija i građevina Crne Gore Gavro Vuković i knjaz Nikola, potpisali su ukaz kojim je omogućeno kovanje zlatnog i srebrnog novca i to:
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujete300000 kovanica od 2 perpera, 27mm u prečniku, težine 10 grama, sastava 835‰ srebra i 165‰ bakra
40000 zlatnika od 10 perpera, 19mm u prečniku, težine 3,3875338 grama, sastava 900‰ čistog zlata i 100‰ bakra
30000 zlatnika od 20 perpera, 21mm u prečniku, težine 6,775067 grama, sastava 900‰ čistog zlata i 100‰ bakra
300 zlatnika od 100 perpera, 37mm u prečniku, težine 33,875335 grama, sastava 900‰ čistog zlata i 100‰ bakra
Ovaj novac kovan je u Carskoj i Kraljevskoj kovnici u Beču, istog je izgleda kao i onaj iz 1909. samo su različiti apoeni i znatno je kvalitetnije izrade. Novac koji je 1909. izrađen u Parizu u kovnici „Baertrad et Beranger“ je lošijeg kvaliteta, nema jasnoću i reljefnost i među numizmatičarima je poznat kao „plitko kovanje“. Do kovanja novca 1909. u Parizu došlo je iz političkih razloga jer su odnosi između Austrougarske i Crne Gore bili zahladneli zbog aneksione krize 1908.
Novac Kraljevine Crne Gore 1910.Dana 15. avgusta 1910. godine Crnogorska narodna skupština je Crnu Goru proglasila kraljevinom. Na Cetinju su u slavu tog događaja 15-17. avgusta organizovane velike svečanosti kojima se obeležavalo 50 godina stupanja na presto kneza Nikole. U tom trenutku Crna Gora je imala novac sa četiri različite godine izdanja (1906, 1908, 1909. i 1910), u različitim apoenima (1, 2, 10, 20 para, 1, 2, 5, 10, 20 i 100 perpera), kao i od različitih materijala (bakar, nikl, srebro, zlato) i 4. decembra 1910. se pojavljuje „Zakon o državnom novcu Kraljevine Crne Gore“. Ovaj zakon imao je 32 člana, a njegov 27. član kaže da osim ranije iskovanog novca ministar finansija može iskovati i pustiti u opticaj još i sledeću količinu jubilarnog zlatnog novca:
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujeteGosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se
registrujete ili
ulogujete35000 zlatnika od 10 perpera
30000 zlatnika od 20 perpera
500 zlatnika od 100 perpera
Ovaj jubilarni novac razlikuje se od ostalog zlatnog novca po tome što se oko glave Vladaočeve nalazi venac od lavorovog lišća, a mesto lovorove grančice ispod Vladaočevog lika napisane su godine „1860-1910“.