Viminacium je arheološko nalazište u blizini Starog Kostoca, 12 kilometara od Požarevca. Rimski vojni logor i grad nastao je u I i trajao do početka VII veka. Bio je jedan od najznačajnijih legijskih logora na Dunavu, a izvesno vreme i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije (Moesie Superior), koja je obuhvatala najveći deo Srbije, severnu Makedoniju i deo severozapadne Bugarske.
Pod Hadrijanom stekao je status municipija, grada sa visokim stepenom autonomije koji podrazumeva i nezavisnu gradsku upravu. Za vladavine Gordijana Trećeg postaje kolonija rimskih građana i dobija pravo kovanje lokalnog novca. U okvirima rimske uprave bio je to najveći status koji jedan grad može da dosegne. Ovde je 211. godine Septimije Sever proglasio carem svoga sina Karakalu. Viminacium imao je više desetina hiljada stanovnika, dok je logor oko koga je nastao grad imao čak 6.000 vojnika. Sedište episkopa u 4. veku. Razoren 441. godine od strane Atilinih Huna i obnovljen kao pogranično vojno utvrđenje 535. godine, za Justinijana I. Gasi se dolaskom Slovena.
Obimna arheološka istraživanja započeta su zbog izgradnje termoelektrane i površinskog kopa Drmno, 1977. godine, na prostoru nekropola, jugozapadno od kastruma. Istraživanja su dala izuzetno bogat i značajan arheološki materijal. Pronađene su zanatske radionice, a i peći za pečenje opeke. Pronađene su terme, koje su bile glavno sastajalište Rimljana. Iskopano je šest bazena, ponegde se naziru i oslikani zidovi sa cvetnim i životinjskm motivima. U središtu termi bile su prostorije za masažu. Kupatilo je bilo parno: topao vazduh je cirkulisao između stubića i zagrevao opeku ispod podnica. Voda je stizala sa izvora, u slobodnom padu, akveduktom istraženim u dužini od deset kilometara. Pronađene su i svetiljke koje su služile za noćno kupanje.
Iskopan je Mauzolej, za koji se pretpostavlja da je grobnica cara Hostilijana, sina cara Trajana Decija, koje je boravio u Viminaciumu tokom 251. godine. Hostelijan je došao na presto posle tragične smrti njegovog oca Trajana i brata Herenija. Ni Hostelijan nije dugo poživeo, umro je verovatno od kuge. Moguće je da je spaljen u Mauzoleju. Pronađeno je više grobnica sa izuzetnim freskama. Dve freskama oslikane grobnice potiču iz doba paganstva, zaključuje se po dekoraciji florom i faunom živih boja. Treća grobnica ukrašena je likom devojke koja je pripadala višim društvenim slojevima, na šta upućuju pronađeni delovi zlatnom bojom obrubljene haljine. Do sada je istraženo više oko 14.000 grobnica, Fresko-slikarstvo je, uz nalaze grobnica pružalo značajne podatke o počecima hrišćanstva na ovim prostorima. Nalaz grobnica sa Nebeskim jahačem i Hristovim monogramom pružaju ideju kako se paganstvo preobražavalo u hrišćanstvo.
Otkrivena je Severna kapija utvđenja, a potojale su još tri, što ukazuje na moćni sistem. Pronađeno je i mnoštvo novčića. Najviše ipak, u grobnicama u koje su polagane sa tri krčaga (za ulje, vino, vodu) i novčićem u ustima – da Heronu plate prevoz na onaj svet.
U 19. veku još su se jasno nazirali obrisi naselja, široke ulice koje se seku pod pravim uglom, trgovi, pozorišta, kupatila, vodovod i gradski bedemi. Danas su ostali samo delovi. Mermerne skulpture, nadgrobne ploče i sarkofazi, nakit i posuđe iz Viminaciuma čuvaju se u Narodnim muzejima u Beogradu i Požarevcu.
U Viminacijumu otkriven mauzolej iz trećeg veka
Na arheološkom lokalitetu Viminacijum otkriven je mauzolej, za koji rukovodilac projekta Viminacijum Miomir Korać kaže da datira iz trećeg veka i da je svakako predstavljao poslednje počivalište osobe visokog ranga.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Novootkriveni mauzolej nalazi se 830 metara severno od mauzoleja imperatora Hostiljana na istočnoj nekropoli Viminacijuma i 570 metara severoistočno od kapije Porta praetorije legijskog logora, 700 metara severoistočno od kapije kod amfiteatra, 300 metara od legijskog logora i 160 metara zapadno od uništene dvojne grobnice sa freskama.
Korać je istakao da je kamena plastika nađena u mauzoleju izuzetna. Najznačajni nalaz je glava rimskog imperatora sa uvojcima i lovorovim vencem simbolom rimskog imperatora. Izdvaja se i glava mladića, izuzetno brižljivo obrađena ruka koja drži mač, kao i delovi rimskog mača. Nađen je i fragment krila orla, jednog od najpoznatijih simbola boga Jupitera i Rimskog carstva.
Izdvajaju se i sitniji delovi više skulptura i reljefa od mermera, a od arhitektonske plastike pronađeno je više fragmenata sa floralnim i drugim motivima karakterističnim za vreme Rimskog carstva.
Mauzolej je dimenzija 15 puta 15 metara sa središnjim delom šest puta šest metara, građen je od krupnih komada lomljenog ramskog kristalastog škriljca sa četiri sloja od hidrauličnog maltera debljine između pet i 10 centimetara.
Istraženi deo mauzoleja i u antici se nalazio pod zemljom, ukopan najmanje jedan metar u odnosu na površinu i iskopavanja su u toku, kaže Korać.
Dosadašnja očuvana visina/dubina građevine iznosi između 1.80 i 2,25 metra i sama konstrukcija deluje jednostavno, ali izuzetno masivno i čvrsto.
Arhitektonski elementi su od krečnjaka, kao i stele i sarkofazi koji su u okviru ovog kompleksa pretrpeli sistematsko uništavanje, koje daleko prevazilazi, prema rečima Koraća, ono koje se sreće u okvirima ratnih razaranja ili kasnije eksploatacije građevinskog materijala.
Mauzolej je, kako je utvrđeno, pretrpeo dvostruko uništavanje. Do prvog uništavanja došlo je u antici kada su se sistematski uništavala nadgrobna obeležja, krečnjačke stele, sarkofazi, mermerne skulpture i delovi reljefa.
Korać kaže da postoje indicije da je ovakvo temeljno uništavanje posledica postupka poznatog kao "damnatio memoriae", odnosno brisanje iz sećanja, kada se u potpunosti uništavaju svi pomeni imena i dela osobe koja je osuđena na zaborav i to se radi samo kada su pitanju imperatori.
Mauzolej je pozicioniran između dve vile rustike iz trećeg veka i do sada je na tom prostoru istraženo preko 80 grobova iz perioda drugog i trećeg veka, od kojih su mnogi imali luksuzne predmete kao deo grobnog inventara. Nađena su tri olovna sarkofaga kao i delovi više sarkofaga i stela koji su u sitnim fragmentima. Na fragmentima od mermera se vidi da su veoma brižljivo obrađeni, a u neposrednoj blizini mauzoleja je pronađeno i 15 zlatnih predmeta.
Autor: Tanjug