Forum Arheo amatera Srbije
Arheologija => Arheološki lokaliteti => Lokaliteti u Srbiji => Temu započeo: Aleksandar 27.03.2013. 21:08
-
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Stubarlija je nekropola naselja Feudvari nalazi se u ataru naselja Mošorin, na severoistočnoj ivici Titelskog brega, oko 800 metara istočno od naselja Feudvar.Ukopana je na blago zatalasanom terenu između dva surduka Dukatar i Stubarlija. Nekropola je rasprostranjena na oko 15ha površine i graniči se sa pomenutim surducima, a na severu strmom ivicom Titelskog brega pored Tise.
Nekropolu je otkrio Predrag Medović u proleće 1987. godine, u periodu početka međunarodnog projekta „Feudvar – Titelski plato“ koji je 1990. zbog tadašnje političke situacije u Jugoslaviji prekinut. Prva istraživanja na Stubarliji vršena su 1951. i 1952. godine.
Najstariji ali i najbrojniji grobovi pripadaju bronzanom dobu. Najstariji je grobni skelet koji pripada prelaznom periodu od ranog ka srednjem bronzanom dobu. Najveći broj grobova pripada srednjem bronzanom dobu sa urnama tipa Dubovac i Belegiš. Najmlađi horizont nekropole na Stubarliji pripada samom kraju starijeg gvozdenog doba koji bi se mogli vezati za Sremsku grupu zapadno-balkanskog kompleksa. Posle najmlađe preistorijske nekropole, sarmatska plemena su ovde izgradila svoje naselje i koristila ga tokom III - IV veka.
Upravo su na Stubarliji prvi put, kod nas, otkrivene kauri-školjke koje vode poreklo iz Indijskog okeana, verovatno sa istočnih obala Afrike, a koje su u praistorijsko doba služile kao jedno od prvih sredstava plaćanja. Izvesno je da su uneti preko severnog Jadrana na područje današnje Slovenije. Odatle su distribuirani dolinom Save do Srema i južne Bačke, a takođe i u severnije oblasti jugozapadne Mađarske. Pojava ove nekropole u Bačkoj proširila je krug Sremske grupe i konačno je potvrđeno da se radi o skeletnim grobovima koje prate Certoza fibule, raznobojni đerdani od staklaste paste i male sive posude, kao delovi grobnog inventara. Otkriven je i niz keramičkih posuda, keramički materijal starijeg gvozdenog doba sličan je primercima iz Srema, Slavonije, Mačve i zapadne Bačke. U pitanju su manji jednouhi i dvouhi pehari, zdelice, šolje. Posebno je zanimljiva nekropola srednjeg bronzanog doba u kojoj se vide uticaji sa severozapada i istoka što su znaci Sremske i Dubovačke grupe. Ovde nema etažnih urni, a sasvim je retka bela inkrustacija. Posebno je znacajna urna-pehar dečijeg groba sa dva idola. Jedan je uobičajene šeme: stubaste glave, pravougaonih patrljaka ruku i zvonastog donjeg dela, kao što je to uobičajena pojava zapadno od Stubarlije. Drugi idol je nova pojava u najširim okvirima inkrustovane keramike srednjeg bronzanog doba. Ima zmijoliku glavu i zvonast donji deo.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
Figurina sa Stubarlije, lokalitet Stubarlija, Mošorin, bronzano doba.
Idol sa lokaliteta Stubarlija, nađen je u urni, sa ostacima spaljenog pokojnika, vezan je neposredno za kult mrtvih. Posredno se ove statuete odnose na kult plodnosti, simbolizujući vrhovno žensko božanstvo plodnosti i vegetacije. Figurine imaju dodirnih tačaka sa ritualnom praksom istočnomediteranskog kulturnog kruga i mikenskog sveta. Original se čuva u Muzeja Vojvodine.
Gosti ne mogu videti slike, molimo Vas da se registrujete ili ulogujete
LEGENDA :
1. Feudvar
2. Stubarlija (Čot)
3. Bostanište (Kuveždin)
4. Kalvarija
5. Pod Gracom
6. Kraljev surduk